Hrstić najavila novi model organizacije hitne medicinske službe: Nije nam cilj imati zgradu u kojoj nema tko raditi

Ministrica zdravstva Irena Hrstić najavila je u subotu reorganizaciju hitne medicinske službe, izmjene programa specijalizacije iz pedijatrije te modele zadržavanja zdravstvenih radnika u ruralnim i otočnim područjima.

Ministarstvo zdravstva priprema desetogodišnji plan kadrovskih potreba, a novi način organizacije hitne medicine trebao bi omogućiti veću fleksibilnost u raspoređivanju timova prema lokalnim potrebama, istaknula je Irena Hrstić u Novalji na trećem Kongresu o zdravstvu u ruralnim i otočnim regijama.

Lokalnim zajednicama veća uloga u organizaciji hitne medicine

Prijedlog reorganizacije hitne medicinske službe u završnoj je pripremi i uskoro će biti upućen u javno savjetovanje. Prema najavljenom modelu, mrežom bi se odredio ukupan broj timova T1 i T2 te pripravnosti, dok bi lokalna razina imala veću slobodu u određivanju njihova rasporeda, prenosi N1.

Hrstić je objasnila da središnja administracija ne može uvijek dovoljno precizno procijeniti potrebe udaljenih i slabije naseljenih područja, pa bi novi model omogućio prilagodbu lokalnim okolnostima i učinkovitiju organizaciju službe.

Ministrica je posebno upozorila na nedostatak pedijatara u primarnoj zdravstvenoj zaštiti otočnih područja Zadarske, Šibensko-kninske i Ličko-senjske županije, istaknuvši da zdravstvene ustanove ne podnose dovoljno zahtjeva za nove specijalizacije.

Pedijatrijsku skrb nema nijedan otok Zadarske, Ličko-senjske ni Šibensko-kninske županije. Otoci Dubrovačko-neretvanske županije imaju jednog pedijatra od predviđena dva, dok mreža u Primorsko-goranskoj ima sva tri predviđena otočka pedijatra.

Najavila je izmjene programa specijalističkog usavršavanja liječnika, uključujući pedijatriju, za koju je sama struka predložila preispitivanje trajanja specijalizacije. Temeljni program traje pet godina, uz dodatne dvije godine za užu specijalizaciju, a gotovo je jednak za liječnike u domovima zdravlja i bolnicama.

Hrstić smatra da dugotrajnost školovanja može odvraćati mlade liječnike od izbora pedijatrije te je pozvala lokalne zajednice na aktivnije planiranje kadrovskih potreba.

Ministarstvo traži modele zadržavanja liječnika

Govoreći o kadrovskoj politici, upozorila je na problem odlaska liječnika iz sredina koje su financirale njihovo specijalističko usavršavanje. Ministarstvo razmatra modele kojima bi se smanjio odljev stručnjaka nakon završetka specijalizacije, uz poboljšanje uvjeta rada i dugoročno planiranje potreba.

Pozvala je ustanove da nastave raspisivati specijalizacije, poručivši da će ministarstvo nastojati osigurati sredstva za njihovo financiranje.

– Nije nam cilj imati zgradu u kojoj nema tko raditi, istaknula je Hrstić upozorivši da ulaganja u infrastrukturu i opremu ne mogu nadomjestiti nedostatak liječnika i medicinskih sestara.

Najavila je i novi pravilnik o specijalističkom usavršavanju medicinskih sestara i tehničara, koji bi uskoro trebao biti upućen u javno savjetovanje, a omogućio bi širenje specijalističkog obrazovanja i prijenos dodatnih kompetencija.

Ministrica je istaknula važnost telemedicine, navodeći projekt Telecordis koji povezuje 40 lokacija s četiri specijalistička centra te omogućuje obavljanje dijagnostičkih postupaka i očitavanje nalaza na daljinu.

Podsjetila je na plan uspostave 41 mobilne zdravstvene jedinice, među kojima su 33 mobilne ambulante i osam mobilnih ljekarni, ukupne vrijednosti 8,37 milijuna eura.

Poseban izazov za otočne sredine predstavlja sezonski porast broja stanovnika, zbog čega je potrebno prilagođavati zdravstvene kapacitete i dodatno razvijati turističke ambulante.

Hrstić je poručila da geografska udaljenost ne smije značiti i udaljenost od zdravstvene skrbi te da organizaciju zdravstvenih usluga treba prilagoditi potrebama stanovnika, neovisno o tome žive li u velikim gradovima ili malim otočnim naseljima.