Ovo su najveće prijetnje čovječanstvu: Dvije bi mogle izbrisati ljudsku vrstu do kraja stoljeća

Ako nas je pandemija COVID-a 19 ičemu naučila, onda je to da svijet nije uvijek toliko spreman za krize koliko bismo mogli misliti.

U opsežnoj međunarodnoj procjeni objavljenoj u znanstvenom časopisu The Lancet, tim sastavljen od nekoliko desetaka znanstvenih stručnjaka popisao opasnosti koje predstavlja 17 velikih globalnih zdravstvenih prijetnji s kojima se čovječanstvo suočava u ovom stoljeću. Spremnost na njih jedno je od ključnih pitanja koje proizlazi iz njihovih zaključaka.

Iako je riječ o zabrinjavajućem pregledu, glavna je poruka da se opasnosti od globalnih katastrofa mogu ublažiti i njima se može upravljati, ali samo ako društvo počne djelovati odmah.

– Upečatljiv nalaz nije samo razmjer tih prijetnji nego i činjenica da čovječanstvo još uvijek ima mogućnost djelovati, kaže liječnik i zdravstveni ekonomist Christopher J. L. Murray sa Sveučilišta Washington, supredsjedatelj Lancetova povjerenstva za globalne zdravstvene prijetnje u 21. stoljeću.

– Kad je riječ o svih 17 katastrofalnih prijetnji, odluke koje današnji čelnici donesu oblikovat će zdravlje i dobrobit sljedeće generacije.

Koliko bi se smrti i bolesti moglo spriječiti?

U svojem istraživanju znanstvenici su se koristili modelima kako bi procijenili koliko bi se smrti i invaliditeta potencijalno moglo izbjeći za svaku pojedinu prijetnju između 2025. i 2100. godine. Pritom su se služili pokazateljem godina života prilagođenih invaliditetu (DALY), prenosi N1.

Stručnjaci za javno zdravstvo koriste DALY kako bi prikazali ukupno vrijeme koje stanovništvo gubi zbog prerane smrti ili života s bolešću, ozljedom ili invaliditetom. Pojednostavljeno, jedan DALY predstavlja jednu izgubljenu godinu zdravog života.

– Procjene pokazuju koliki bi se gubitak zdravlja mogao izbjeći u svakom od tih područja, kaže Murray.

– Neke od tih prijetnji već danas predstavljaju znatno zdravstveno opterećenje, dok druge nose stvarnu opasnost ako se ostvare.

Dvije prijetnje mogle bi dovesti do izumiranja čovječanstva

Među najopasnijim prijetnjama istraživači su izdvojili dvije koje zaslužuju posebnu pozornost. Ocijenili su da imaju “potencijal za izumiranje” čovječanstva do 2100. godine, unatoč tome što je vjerojatnost njihova ostvarenja u konačnici mala.

– Riječ je o zlonamjernoj uporabi umjetne inteligencije, uključujući korištenje umjetne inteligencije za stvaranje novog biološkog oružja, te o nuklearnom sukobu praćenom nuklearnom glađu, objašnjavaju istraživači u izvješću.

Napominju da su druge opasnosti koje bi potencijalno mogle dovesti do izumiranja, poput udara asteroida ili erupcija supervulkana, izostavljene zbog iznimno male vjerojatnosti da će se dogoditi tijekom ovog stoljeća.

Još jedan mogući događaj za koji se pretpostavlja da bi mogao dovesti do izumiranja čovječanstva, stvaranje takozvanog “zrcalnog života”, također je izostavljen jer takav oblik života još nije razvijen. Unatoč teorijskim opasnostima za ljudsko zdravlje, prerano je kvantificirati njegove rizike.

Još 15 velikih katastrofalnih rizika

Nakon što su izdvojili zlonamjernu uporabu umjetne inteligencije i nuklearni sukob kao posebne slučajeve, istraživači su identificirali još 15 velikih katastrofalnih rizika. Svaki od njih povezan je s više od milijardu potencijalno izbježivih izgubljenih godina zdravog života do 2100. godine.

– Za usporedbu, milijarda DALY-ja odgovara dvjema pandemijama COVID-a 19 što pokazuje da je riječ o ključnim prijetnjama kojima se vlade i međunarodna zajednica moraju pozabaviti, pišu istraživači.

U tu kategoriju ubrajaju se:

• onečišćenje zraka
• antimikrobna otpornost
• pothranjenost djece
• klimatske promjene
• urušavanje međunarodnog financiranja zdravstvene pomoći
• konvencionalni oružani sukobi
• prekomjerna konzumacija alkohola
• povišeni krvni tlak
• nejednakost prihoda
• niska razina obrazovanja
• pandemije prirodnog podrijetla
• pretilost
• loše mentalno zdravlje
• pušenje
• nezdravo starenje.

Pretilost – najveće potencijalno zdravstveno opterećenje

Među tim prijetnjama najveće potencijalno izbježivo opterećenje povezano je s pretilošću, uključujući zdravstvene posljedice visokog indeksa tjelesne mase, nepravilne prehrane i nedovoljne tjelesne aktivnosti.

Procijenjena razlika između najboljeg i najgoreg mogućeg scenarija do 2100. godine iznosi 23,1 milijardu DALY-ja, što odgovara zdravstvenom opterećenju približno 46 pandemija COVID-a 19.

Nakon pretilosti, najveća potencijalno izbježiva zdravstvena opterećenja povezana su s niskom razinom obrazovanja i nejednakošću prihoda. Prema projekcijama istraživača, viša razina obrazovanja mogla bi smanjiti opterećenje bolestima poboljšanjem zdravlja stanovništva, ali i usporavanjem rasta broja stanovnika.

Prema osnovnoj prognozi istraživača, ukupno globalno opterećenje bolestima i ozljedama između 2025. i 2100. godine iznosit će procijenjenih 246 milijardi DALY-ja, što odgovara približno 500 pandemija COVID-a 19. Takvi podaci pokazuju razmjere problema o kojima je riječ.

Ipak, važno je napomenuti da se, budući da je opterećenje za svaku prijetnju izračunato zasebno, pojedinačne procjene ne mogu jednostavno zbrajati. Time bi se višestruko uračunavali zdravstveni problemi koji se međusobno preklapaju kod istih pojedinaca.

Zdravstvene prijetnje međusobno su povezane

Upravo je međusobna povezanost mnogih zdravstvenih opasnosti jedna od ključnih stvari koje istraživači naglašavaju. Rješavanje tih problema zahtijeva dugoročan i višestruk pristup, umjesto borbe protiv svakog pojedinačnog problema zasebno.

Znanstvenici su zato iznijeli tri ključne preporuke. Pozivaju vlade da izgrade i financiraju zdravstvene sustave spremne za suočavanje s prijetnjama, da znatno povećaju ulaganja u revolucionarne inovacije u područjima poput zdravstva, klime i tehnologije te da uspostave sustav za praćenje globalnih zdravstvenih prijetnji 21. stoljeća, koji bi kontinuirano pratio i ažurirao procjene rizika.

– Možda je najvažniji doprinos ovog povjerenstva to što globalno zdravstvo potiče da nadiđe promatranje pojedinačnih štetnih utjecaja, napisali su urednici časopisa The Lancet u popratnom uredničkom osvrtu.

– Neugodna je stvarnost da su prijetnje s kojima se suočavamo brojne, složene i teške. Vjerujemo da ovo povjerenstvo može potaknuti međunarodne, regionalne i nacionalne aktivnosti usmjerene na zaštitu i jačanje budućnosti zdravlja i čovječanstva. Da bismo to postigli, svi ćemo morati mnogo šire razmišljati o tome gdje se nalaze najveće prijetnje.