Gradovi ostaju bez mjesta za otpad: “Više nije pitanje hoće li se sustav slomiti, nego tko će preuzeti odgovornost”
Slavko Midžor/PIXSELL Sve više gradova i općina mora tražiti novo mjesto za zbrinjavanje otpada, a u dijelu zemlje mogao bi biti ugrožen redovni odvoz, upozorila je Udruga Ekologija grada. Tvrde da se kapaciteti smanjuju, dok pojedina odlagališta ograničavaju ili obustavljaju prihvat otpada iz drugih sredina.
— Hrvatska ulazi u razdoblje u kojem otpad više nema kamo — upozoravaju iz udruge.
Od Dalmacije do središnje Hrvatske
Prema priopćenju udruge, splitski Karepovac ograničio je prihvat otpada iz drugih sredina, dok pločanski Lovornik i bjelovarske Doline odbijaju primati dodatne količine izvana. Za zadarsko Diklo navode da je zatvoreno za korisnike izvan lokalnog područja, a ogulinski Sodol privremeno je obustavljao prihvat otpada iz drugih gradova i općina.
Udruga navodi i da su Sinj te Osječko-baranjska županija zauzeli restriktivan stav prema prihvatu otpada iz drugih sredina. Karlovac, ističu, zbog ugovornih obveza prema Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost nastavlja primati otpad na Ilovcu. Zadarski centar za gospodarenje otpadom Biljane Donje, prema priopćenju, dopušta mogućnost privremenog prihvata pod određenim uvjetima.
Posljedice nedostatka kapaciteta, tvrde, posebno osjećaju Makarska i općine Makarskog primorja — Brela, Baška Voda, Tučepi i Podgora — kao i Omiš, Kaštela, Dugi Rat, Zadvarje i Šestanovac. Neki su morali tražiti zamjenska odlagališta, dogovarati privremena rješenja ili organizirati prijevoz otpada u udaljenije županije.
Slične su teškoće, prema udruzi, imali Varaždin, Samobor, Jastrebarsko, Josipdol i Plaški. Otočac je nakon zatvaranja odlagališta Podum otpad preusmjerio u Centar za gospodarenje otpadom Babina Gora.
Udruga upozorava na skupa i privremena rješenja
Udruga povezuje ograničavanje prihvata s krizom povjerenja u sustav nakon afera s ilegalno odloženim otpadom, među kojima posebno ističe slučaj u Gospiću. Upozorava da se kamioni s otpadom sve češće dočekuju kao prijetnja, a ovlaštene tvrtke kao sumnjivci.
Istodobno, tvrde, Hrvatskoj nedostaje centara za gospodarenje otpadom i sortirnica, dok se raspoloživi kapaciteti odlagališta smanjuju. Zbog toga se otpad prevozi na veće udaljenosti, a tamo gdje nema legalnog rješenja mogu nastati divlja odlagališta ili se otpad gomilati u skladištima.
Iz udruge upozoravaju i da trenutačno nema odgovarajućeg rješenja za zbrinjavanje opasnog otpada. Građani bi, prema njihovoj procjeni, posljedice mogli osjetiti kroz veće račune, rjeđi odvoz ili prekid usluge.
Traže hitan plan i provjeru ugovornih obveza
Udruga smatra da odlagališta koja su proširena ili sanirana uz novac države i Fonda imaju obveze prema drugim gradovima i općinama. Kao primjer navodi Karlovac, koji je dodatkom ugovora iz 2019. preuzeo obvezu prihvata otpada drugih jedinica lokalne samouprave.
Od Ministarstva i Fonda traže obvezujuće rješenje koje bi odredilo gdje će se zbrinjavati komunalni otpad iz sredina koje su ostale bez odlagališta. Traže i hitan plan za zbrinjavanje neopasnog industrijskog i opasnog otpada te provjeru ugovornih obveza svih odlagališta sufinanciranih javnim novcem.
Ako se utvrdi da odlagališta odbijaju prihvat otpada protivno ugovoru, udruga traži primjenu ugovornih mjera, uključujući povrat sredstava. Zalažu se i za javnu objavu podataka o slobodnim kapacitetima te o odlagalištima koja odbijaju prihvat.
— Danas više nije pitanje hoće li se sustav slomiti, nego tko će preuzeti odgovornost kad se to dogodi — poručuju iz Udruge Ekologija grada.
