Grad Sveta Nedelja uz Dan planeta Zemlje dijeli kompostere
Grad Sveta Nedelja ove je godine Dan planeta Zemlje odlučio obilježiti drukčije od aktivnosti koje se uobičajeno provode ovim povodom. Umjesto čišćenja okoliša, koji ionako redovito obavljamo, pa Sveta Nedelja nema kritičnih točaka koje bi se jednom godišnje simbolično dodatno čistile, Grad će svojim građanima, podijeliti – kompostere.
Darovani komposteri u Svetoj Nedelji nisu novost, građani ih i inače mogu dobiti besplatno, no novo je to da ovom prilikom za to neće biti potrebna posebna prijava ni dokumentacija, čime se izbjegava svaka birokratska procedura. Dovoljno je od utorka do subote između 9 i 11 sati prijepodne doći u Komunalno poduzeće Svenkom na
Svetonedeljskoj cesti 96 u Kerestincu, pokazati osobnu iskaznicu i kući otići s komposterom zapremnine 350 litara.
Kompostiranje je prvi, ali veliki korak na tom putu. Osim što biološkom razgradnjom organskih tvari smanjujemo biološki otpad, procesom dobivamo kompost koji sadrži humus i druge hranjive tvari. Humus je, zna se, odličan za uzgoj poljoprivrednih kultura i tako osim ispunjenja globalnog cilja, možemo „nahraniti“ i vrt.
Dosad smo, vjerujemo, već naučili da u komposter možemo odlagati ostatke kruha ( iako bi pametnije bilo od njega, recimo, napraviti krušne mrvice pa uštedjeti novac), ljuske jaja, talog od kave (odličan i za zalijevanje biljaka), filter vrećice čaja ( prije nego ih bacimo, možemo njima smanjiti podočnjake), kore od voća i povrća, listove biljaka, salata, vrtni i zeleni otpad, lišće, suho granje, koru od drveta, živicu, travu, korov, uvelo cvijeće, zemlju iz tegli za cvijeće, piljevinu… i slične stvari. Ipak, prije nego sve to zaista i bacimo u komposter, razmislimo kako ih još možemo korisno upotrijebiti, neke smo primjere naveli, pa ih tek onda baciti u komposter.
Iako se Dan planeta Zemlje obilježava još od 1970. godine, 22. travnja, s ciljem jačanja svijesti ljudi o potrebi zaštite okoliša, čini se da ni 54 godine nisu bile dovoljne za usvojiti vrijednosti kako sačuvati planet, što na koncu znači i sebe same. Što prije to usvojimo, a da je krajnji čas upozoravaju i klimatske promjene, prije ćemo osigurati budućnost budućim naraštajima.
