Gotovo polovica poljoprivrednika svake godine doživi trovanje pesticidima

Između 402 i 433 milijuna slučajeva akutnog trovanja pesticidima događa se među poljoprivrednicima i poljoprivrednim radnicima diljem svijeta svake godine, pokazuje nova studija.

Trovanje ljudi pesticidima već se dugo smatra ozbiljnim javnozdravstvenim problemom. Unatoč globalnim naporima da se smanji uporaba pesticida, zdravlje milijuna ljudi i dalje je ugroženo, pokazuje nova studija objavljena u časopisu Frontiers in Public Health.

S obzirom na to da svjetska populacija poljoprivrednika broji oko 934 milijuna ljudi, istraživači procjenjuju da je svake godine pogođeno oko 46 posto poljoprivrednika.

Upozoravaju i da se, unatoč dvama desetljećima međunarodnih napora usmjerenih na smanjenje štetnih posljedica uporabe pesticida, njihova globalna godišnja potrošnja od 1990. godine udvostručila te je 2023. dosegnula 3,8 milijuna tona.

– Više ne možemo prihvaćati da su ljudi koji rade na poljima i uzgajaju našu hranu izloženi štetnim pesticidima i zbog toga obolijevaju, rekla je Susan Haffmans iz njemačkog ogranka organizacije Pesticide Action Network (PAN), koja je naručila izvješće.

Najpogođenije zemlje nalaze se u južnoj Aziji, nakon čega slijede jugoistočna Azija i istočna Afrika, a Burkina Faso bilježi najveću stopu među pojedinačnim državama – gotovo 84 posto poljoprivrednika ondje se svake godine otruje pesticidima.

Europa je jedina velika regija u kojoj je od 1990. zabilježen pad potrošnje pesticida, što autori pripisuju strogim regulatornim mjerama.

Iako su zahvaljujući tim mjerama procijenjene godišnje stope smrtnosti ostale vrlo niske – od samo dva smrtna slučaja u zapadnoj Europi do 60 u istočnoj Europi – među poljoprivrednicima i radnicima i dalje postoji značajan broj trovanja koja ne završavaju smrću.

Južna Europa najpogođenija je europska podregija, sa stopom trovanja od 32 posto i više od 1,5 milijuna procijenjenih slučajeva godišnje. U zapadnoj i istočnoj Europi stope su znatno niže i iznose oko šest posto.

Međutim, istraživači napominju da su podaci za istočnu Europu osobito oskudni jer je trenutačno zastupljena samo Mađarska, što upućuje na mogućnost da se stvarni razmjeri problema u toj regiji još uvijek nedovoljno prate, prenosi N1.

Potrebno je popuniti praznine u podacima

Autori pozivaju na hitne mjere na međunarodnoj, nacionalnoj i istraživačkoj razini, uključujući bolje sustave praćenja, kvalitetniju edukaciju stručnjaka koji rade s tim tvarima te provedbu cilja Ujedinjenih naroda o postupnom ukidanju izrazito opasnih pesticida do 2035. godine.

Upozoravaju, međutim, da takve mjere otežava nedostatak dostupnih podataka, zbog čega je teško uspoređivati procjene među pojedinim državama i obrasce uporabe pesticida.

– Neprijavljivanje slučajeva i dalje je vrlo rašireno, što je posljedica ograničenog pristupa zdravstvenoj skrbi te nedostatka kliničke edukacije ili sustava za prepoznavanje i evidentiranje trovanja pesticidima, rekla je Sheila Willis iz PAN-a u Ujedinjenom Kraljevstvu.

Dodala je da, na temelju novih podataka, poljoprivrednicima treba omogućiti pristup sigurnijim alternativama kako bi zaštitili vlastito zdravlje i zdravlje svojih obitelji.