FOTO: Izložba slika Vilima Svečnjaka iz obiteljske baštine
Pučko otvoreno učilište Zaprešić znatno je oštećeno u petrinjskom potresu, a od sredine prošle godine potpuno je zatvoreno radi obnove. Stoga svoje aktivnosti provode na raznim lokacijama po gradu Zaprešiću, a jednu za jednu od značajnijih izložbi domaćin im je bio Muzej Matije Skurjenija. Tamo su izložene slika Vilima Svečnjaka iz obiteljske baštine, hrvatskog slikara i grafičara iz Zagreba (1906. – 1993.).
Studirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu 1927. – 29., diplomirao je slikarstvo 1933. godine. Isprva je u ekspresionističkom naboju slikao teme socijalnog sadržaja, uglavnom motive iz gradskog predgrađa i seoskoga života, potom snažnim kolorizmom krajolike, mrtve prirode i portrete. Vlastiti likovni izraz nalazi početkom šezdesetih na tragu postcézanneizma. Izdao je mape grafika, ilustrirao knjige, crtao karikature, bavio se keramikom, scenografijom i izradbom kartona za tapiserije. Dobio je Nagradu „Vladimir Nazor“ za životno djelo 1977. godine.
Izložba u Zaprešiću obuhvatila je pejzažno slikarstvo Vilima Svečnjaka, pretežito Bolski ciklus uz nekoliko djela talijanskog i francuskog krajolika. Bolski ciklus krajolika (od 1969. do kraja osamdesetih) spada među najpoetičnija djela čitavog njegovog slikarskog opusa i nalazi se na samom vrhu njegovih slikarskih ostvarenja. Bolske vizure pobudile su u njemu onu unutrašnju energiju koja na okupu drži čitavo njegovo slikarstvo. U njima je našao idealan okvir za iskaz svoga stava prema boji, svoje složene i osjetljive slikarske osobnosti i svog pravog slikarskog temperamenta.
Svečnjakovo djelo nastalo je na najboljim zasadama hrvatske moderne. Riječ je o vrlo snažnom slikarskom izrazu, umjetničkoj viziji iz koje progovara autorov ljudski krik. To je umjetnik, čije slike zrače snagom, epikom, artizmom te prosvjedom i buntom i po tome ga se kao stvaraoca pamti. Vilim Svečnjak pripadao je onim rijetkim i izuzetnim slikarima koji nisu samo slijedili svoju generaciju, nego su i oblikovali svoje vrijeme i određivali povijesne tokove. Kroz šest desetljeća ostavio je neizbrisiv trag u suvremenoj hrvatskoj umjetnosti nalazeći se kroz ovo dugo razdoblje bilo u „povijesnoj špici“ ili u „povijesnom procjepu“.
