Hrvatski sabor

Erlić: Hrvatska do 2030. među najrazvijenijima; Oporba upozorila na pad standarda

Sabor raspravlja o godišnjem izvješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.
šime erlić Patrik Macek/PIXSELL

Ministar regionalnoga razvoja i fondova EU Šime Erlić rekao je kako Hrvatsku do 2030. godine vidi među najrazvijenijim zemljama članicama EU i zemljama svijeta, dok su oporbeni zastupnici upozorili na pad standarda i rekordnu inflaciju.

– Do 2030. godine vidim nas uz bok najrazvijenijih, samoj svjetskoj eliti. Među najrazvijenijim zemljama članicama EU a samim tim i među najrazvijenijim zemljama svijeta, rekao je Erlić u Hrvatskom saboru tijekom rasprave o godišnjem izvješću o provedbi Nacionalne razvojne strategije Hrvatske do 2030.

Time je odgovorio IDS-ovom Emilu Dausu kojeg je zanimalo kako osobno vidi Hrvatsku 2030. godine s obzirom na to da je Hrvatska postala društvo trgovine i usluga s malo proizvodnje kojem oko 20 posto BDP-a donosi turizam. Erlić je istaknuo kako ih “objektivnih faktori” ohrabruju da to mogu ostvariti s obzirom na očekivani veliki investicijski potencijal te ulaganja u područja, poput zelenih politika, digitalizacije, socijalne skrbi, zdravstva i obrazovanja.

– Ogroman, nikad veći investicijski ciklus trenutno slijedi u Republici Hrvatskoj pogonjen i fondovima EU i drugim sredstvima. Za vjerovati je da će to stvoriti konkurentnije društvo, još bolje i kvalitetnije uvjete te standard s kojim će svaki stanovnik moći biti zadovoljan, poručio je.

Oporba: Živimo u “paralelnoj stvarnosti i nekakvom la-la landu”

Oporba se brojnim replikama obrušila na podatke iz raspravljanog izvješća, ocjenjujući kako oni pokazuju da živimo u “paralelnoj stvarnosti i nekakvom la-la landu” te da vladajući ne vide kako ljudi u stvarnosti žive. Oporbeni zastupnici ustrajali su u kritikama da standard pada, da su podaci manipulativni, da je 400.000 ljudi iselilo iz zemlje te da je u Hrvatskoj više od deset posto stranih radnika.

– Zar ne vidite kako ljudi u Hrvatskoj žive? Standard pada drugu godinu zaredom, plaće i mirovine realno padaju, inflacija je nikad viša, cijena osnovnih životnih narasla je za 20 posto, rekao je Davor Bernardić (Socijaldemokrati).

Erlić mu je odgovorio da su u izvješću korišteni podaci temeljeni na europskoj metodologiji i statistici koji jasno pokazuju da je Hrvatska u prošloj godini imala duplo veći rast BDP-a, odnosno 6,3 posto u odnosu na tri posto koliki je europski prosjek. Vezano uz iseljavanje iz Hrvatske, Erlić je kazao da se svake godine smanjuje. Pojasnio je da je iseljavanje bilo kontinuirano od ulaska u EU ali je u prošloj godini bilo neznatno.

Erlić je, na kritike Katarine Peović (Radnička fronta) da podaci o rastu BDP-a po glavi stanovnika pokazuju da smo u odnosu na sve usporedive zemlje rasli sporije osim Bugarske, ponovio kako cijela Europa priznaje da rastemo.

Erlićeve podatke o nikad većem rastu BDP-a oporba nazvala manipulacijom

– Pokazatelji su jasni i egzaktni. BDP raste u apsolutnom iznosu i nikada u povijesti nije bio veći nego je danas, ustvrdio je ministar.

SDP-ova Andrea Marić upozorila je da smo jako loši po podacima o zdravstvenom stanju nacije jer smo po smrtnosti od raka drugi najgori u EU, a Erlić je odgovorio da se kontinuirano sredstva fondova EU ulažu u zdravstveni sustav te je u svim županijama napravljen napredak vezano uz ulaganja u dnevne bolnice i primarnu zdravstvenu zaštitu.

SDP-ov Siniša Hajdaš Dončić poručio je kako neće u srijedu sudjelovati na glasanju o izvješću, tražeći da se podaci u njemu ujednače.

Ljudi, ovo vam stvarno izgleda amaterski, poručio je vladajućima Božo Petrov (MOST), prozvavši ih da su pokušali manipulirati podacima koji im ne odgovaraju. Kada se uzme prezentacija izvješća s Vlade, grafikoni ne sadrže iste točke mjerenja, u jednom je jedna, u drugom druga, kazao je Petrov, tvrdeći da sve to stvara dojam jeftinog kazališnog komada.

Marko Pavić (HDZ) rekao je kako je fascinantno koliko oporba želi iskriviti podatke o rastu BDP-a, zaposlenosti i svega onog što Vlada dobro radi. Istaknuo je da su druge zemlje imale deset godina više za korištenje sredstava iz fondova EU, ali se hrvatska minimalna plaća približava onoj u Češkoj i Slovačkoj te je premašila one u Bugarskoj i Rumunjskoj.

Hrvatska
Politika