Državna revizija upozorava: Milijarde za poljoprivredu bez rezultata
Više od tri i pol milijarde eura iz europskih fondova za poljoprivredu nije rezultiralo rastom proizvodnje, pokazuje izvješće Državnog ureda za reviziju za 2025. godinu, u kojoj je provedena 191 revizija.
Državni ured za reviziju predao je Hrvatskom saboru izvješće za 2025. godinu u kojoj je provedena 191 revizija te dodatnih 58 provjera provedbe naloga i preporuka, a rezultati ukazuju na niz sustavnih problema u upravljanju javnim sredstvima.
Revizijom učinkovitosti dodjele i korištenja potpora iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj utvrđeno je da je korisnicima tijekom 2025. godine isplaćeno više od tri i pol milijarde eura, ali bez vidljivog učinka na rast poljoprivredne proizvodnje ili razvoj ruralnih područja. Statistički podaci, kako navode revizori, ne pokazuju značajan pomak, dok je proizvodnja na razini iz 2010. godine, uz pad kada se promatra kroz realne cijene.
Dugi rokovi i administrativni teret
Unatoč određenim poboljšanjima u programiranju i provedbi, sustav dodjele potpora i dalje je opterećen složenim procedurama i administrativnim zahtjevima. Revizija ističe da se razvojne smjernice definiraju općenito, dok provedbeni programi ne uspostavljaju jasnu vezu između dodijeljenih sredstava i konkretnih rezultata.
Poseban problem predstavljaju rokovi isplate. Dok su raniji natječaji predviđali rokove od 120 dana, sada se u praksi bilježe kašnjenja od 600 do 800 dana, što korisnicima otežava planiranje i realizaciju projekata.
Revizori zaključuju da su nužne promjene kroz reorganizaciju procedura, jasnije kriterije dodjele i smanjenje administrativnog opterećenja.
Problemi u socijalnom sustavu
Revizija je obuhvatila i korisnike državnog proračuna, pri čemu je financijska revizija provedena za njih 14. Bezuvjetno mišljenje dobila su četiri subjekta, dok je deset dobilo uvjetno mišljenje.
U Hrvatskom zavodu za socijalni rad utvrđene su nepravilnosti u rješavanju zahtjeva za inkluzivni dodatak i status roditelja njegovatelja. Do kraja 2024. riješeno je 70 posto zahtjeva, no velik broj rješenja donesen je izvan zakonskog roka od 30 dana, dok su neka kasnila i do pet mjeseci.
Nepovoljna mišljenja za lokalne jedinice
Revizijom jedinica lokalne i područne samouprave obuhvaćeno je njih 46, pri čemu je 13 dobilo bezuvjetno, 31 uvjetno, a dva nepovoljno mišljenje.
Nepovoljno mišljenje dobili su Grad Sisak i općina Povljana zbog značajnih nepravilnosti u računovodstvenom poslovanju i financijskim izvještajima, zbog čega većina podataka nije ocijenjena točnom i pouzdanom.
Kod općine Povljana utvrđen je niz problema, uključujući dug prema Fondu za zaštitu okoliša od gotovo 2,6 milijuna eura, pri čemu je u izvještajima iskazan milijun eura manji iznos. Uz to, nije objavljen popis imovine i obveza, postoje potraživanja starija od tri do pet godina u iznosu od 468 tisuća eura, a ne vode se ni osnovne evidencije poput knjige blagajne i korištenja službenih vozila.
Problemi u komunalnim društvima
Revizija trgovačkih društava u vlasništvu lokalnih jedinica obuhvatila je 21 društvo i tri ljekarne. Najčešće nepravilnosti odnose se na postupke javne nabave.
Komunalno poduzeće Kutjevo dobilo je nepovoljno mišljenje zbog nepravilnog evidentiranja imovine i obveza, što je rezultiralo nepouzdanim financijskim izvještajima.
Upravljanje poslovnim prostorima
Revizijom upravljanja poslovnim prostorima obuhvaćena su 23 grada, uključujući sva sjedišta županija osim Siska. Gradovi su krajem 2024. upravljali s ukupno 9228 poslovnih prostora, od čega ih je 3657 u Zagrebu.
Utvrđeno je da u pojedinim gradovima ne postoji adekvatna analitička evidencija, vrijednost imovine nije realno iskazana, a strategije upravljanja nisu definirane. U Zagrebu su evidentirana 264 poslovna prostora koji se koriste bez ugovora.
Drugi mirovinski stup pod povećalom
Po prvi put analiziran je i drugi mirovinski stup, uključujući rad regulatora. Imovina mirovinskih fondova krajem 2024. iznosila je 23,32 milijarde eura.
Utvrđeno je da regulator posluje u skladu s propisima, ali uz potrebu dodatnih poboljšanja. Revizija upozorava na nedostatak jasnih pravila za rad članova nadzornih odbora koji bi trebali predstavljati interese građana, kao i na zastarjeli model izračuna jamstvenog pologa koji ne prati povećanu rizičnost ulaganja.
Dokumentacija proslijeđena DORH-u
Zbog utvrđenih nepravilnosti i tri nepovoljna mišljenja, Državni ured za reviziju proslijedio je dokumentaciju Državnom odvjetništvu.
Prijave su podnesene i protiv političkih stranaka Blok za Hrvatsku, Stranka demokratske akcije i Hrvatsko bilo zbog nedostavljanja planova za provedbu naloga i preporuka. Isto su propustile i pojedine institucije, među kojima su Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu te niz općina i javnih tijela.
