Dobra vijest za sve spavalice: Popodnevna drijemka može vam produžiti život
Winston Churchill se zaklinjao u popodnevno spavanje. Nakon obilnog ručka uz alkohol i cigaru, bivši britanski premijer bi se povukao u krevet na popodnevni drijemež. Tu naviku možda bi i ostali trebali slijediti.
Dnevno spavanje obično se povezuje sa smjenskim radnicima i mačkama, no znanost pokazuje da bi i uredski radnici mogli od nje imati koristi. Jedno nasumično kontrolirano istraživanje iz 2023. otkrilo je da su se ispitanici nakon drijemeža budili s poboljšanim raspoloženjem i pamćenjem. Studija iz 2007. s Harvardske škole javnog zdravlja pokazala je da zdravi odrasli koji redovito spavaju preko dana imaju 37 posto manji rizik od smrti uzrokovane srčanim bolestima u usporedbi s onima koji ne drijemaju. Jedno istraživanje iz 2003., objavljeno u časopisu Sleep Health, sugerira da navika dnevnog sna može čak i usporiti smanjenje volumena mozga povezano sa starenjem, čime se potencijalno može produžiti i život.
No, ključ je u trajanju sna. Znanstvenici za spavanje uglavnom se slažu da je kratki „power nap” – između deset i trideset minuta – najbolji. Primjerice, NASA je 1994. utvrdila da 26-minutni drijemež poboljšava fiziološku budnost i radnu učinkovitost pilota. Spavate li predugo, ući ćete u dublje faze 90-minutnog ciklusa spavanja i probuditi se omamljeni. Nakon dugog sna teže ćete i zaspati noću.
Redovito predugo spavanje preko dana može imati i negativne posljedice. Meta-analiza iz 2016. zaključila je da dnevni drijemeži duži od sat vremena povećavaju rizik od razvoja dijabetesa i povezanih kardiovaskularnih problema. A studija iz 2023. koja je uključila 1.400 sudionika pronašla je povezanost između čestih, dugih drijemeža i povećanog rizika od razvoja Alzheimerove bolesti. Budilica je, čini se, ključan alat za one koji vode računa o zdravlju, prenosi Jutarnji list.
Neki stručnjaci za spavanje tvrde da su ljudi biološki predodređeni za drijemanje. Ukazuju na prirodni pad budnosti nakon podneva, uzrokovan oscilacijama u cirkadijalnom ritmu. Studije koje pokazuju da kratki drijemeži ne remete noćni san dodatno podupiru ideju o dvostrukom dnevnom spavanju. Ipak, u kulturama gdje je to uobičajeno, dnevni drijemež ne zamjenjuje potrebu za preporučenih sedam sati noćnog sna.
Kakve zdravstvene posljedice, pita se neuroznanstvenik Matthew Walker u svojoj knjizi Why We Sleep, ima napuštanje biphasic sleep, odnosno prakse dijeljenja sna u dva dijela tijekom dan? Mnogi poznaju osjećaj poslijepodnevne letargije, ali rijetki mu podlegnu. Danas spavanje usred dana često nije praktično; radnici rijetko imaju priliku da dobrovoljno prekinu biti svjesni. Neki pribjegavaju mikro-snu, ali istraživanja pokazuju da učinci sna kraćeg od pet minuta nemaju efekta.
Kava je popularan način borbe protiv dnevne pospanosti. No „nappuccino” – drijemež odmah nakon šalice kave – mogao bi biti još učinkovitiji. Studija objavljena 2008. otkrila je da su kratki drijemeži učinkovitiji od kofeina u poboljšanju budnosti i pamćenja. Istraživanje iz prošle godine sugerira da drijemež usred dana može čak poništiti učinke loše prospavane noći.
– Odmor i kratak san usred dana, osvježavaju ljudsko tijelo više nego duga noć, napisao je Churchill u svojoj autobiografiji. Suvremeni stručnjaci za san možda ne bi išli tako daleko. No ako imate vremena za churchillovski drijemež, on bi vam mogao itekako koristiti. Samo ne zaboravite naviti budilicu.
