Darko Klasić: Javni prostor pripada svim građanima, a gradska vlast zanemaruje komunalne probleme

Darko Klasić rekao je u emisiji ZOOM da se doček hrvatskih rukometaša pretvorio u višednevnu političku raspravu, da se u Zagrebu komunalne teme potiskuju u drugi plan, a da se u zdravstvu i javnom sektoru odluke donose bez jasnog modela učinkovitosti, uz upozorenje da je primarna zdravstvena zaštita u Gradu Zagrebu pod sve većim opterećenjem i da promet nema cjelovitu strategiju.

Javni prostor i doček rukometaša

Emisija ZOOM otvorena je temom dočeka hrvatskih rukometaša i raspravom koja se nakon toga prelila na pitanje javnog prostora i društvenih sloboda. Darko Klasić rekao je da se društvo u kratkom roku snažno polariziralo te da je događaj koji je trebao ostati simbol zajedništva postao povod za podjele.

– Sloboda javnog prostora danas pokazuje koliko je društvo polarizirano. Žao mi je da se jedan pozitivan događaj u Hrvatskoj na kraju pretvorio u izvor negativnih emocija koje su trebale biti pozitivne i koje su duboko podijelile društvo – rekao je Klasić.

U nastavku je naglasio da se u domaćim raspravama podcjenjuje uloga sporta u međunarodnoj prezentaciji Hrvatske.

– Podcjenjujemo utjecaj sporta na sliku Hrvatske u svijetu. To je nešto što nas prikazuje u najboljem svjetlu, a onda smo mi ti koji, uključujući i politiku, takve pozitivne učinke omalovažavamo ili upropastimo – rekao je.

Govoreći o raspravi koja se svela na izbor izvođača na dočeku, Klasić je istaknuo da se javnim prostorom ne smije upravljati prema političkom ili glazbenom ukusu.

– Kao liberali smatramo da nitko, ni država ni gradska vlast, ne smije određivati tko smije, a tko ne smije nastupati na temelju političkih stavova, vjerske ili glazbene pripadnosti, sviđao se nekome određeni izvođač ili ne – rekao je Klasić.

Dodao je da javni prostor, kako je naglasio, pripada svim građanima, a ne samo onima koji su na izborima dali povjerenje aktualnoj vlasti.

– Na kraju se sve svelo na to da netko nije želio određenog izvođača. Mogu ja osobno imati svoj stav, ali ću se uvijek zalagati da svatko može nastupati u javnom prostoru ako ne vrijeđa druge. Vi, kao nositelji vlasti, predstavljate javni prostor svih građana Grada Zagreba – rekao je.

Grad Zagreb i komunalni prioriteti

U dijelu razgovora posvećenom radu gradske uprave, Klasić je ocijenio da se u Zagrebu previše energije troši na ideološke rasprave, a premalo na svakodnevne komunalne probleme.

– Prošlo je pet godina od dolaska nove vlasti u Gradu Zagrebu, potrošen je velik dio proračunskih sredstava, a umjesto rješavanja komunalnih pitanja i smanjenja poreznog opterećenja građana, stalno se otvaraju teme koje dodatno dijele javnost – rekao je.

Osvrćući se na najave pravnih prijepora između Grada Zagreba i Vlade oko korištenja glavnog gradskog trga, rekao je da u tome vidi političko nadmetanje.

– Smatram da se radi o traženju političke pozornosti. Prema toj logici, ovisno o tome tko upravlja gradom, moglo bi se odlučivati tko smije, a tko ne smije sudjelovati u javnim događajima – rekao je.

Dodao je da se, nekoliko dana nakon dočeka, i dalje raspravlja o izboru glazbe, dok, kako je naveo, država i grad imaju niz važnijih pitanja koja zahtijevaju pozornost.

– I dalje govorimo o koncertu, kao da je to najvažnije pitanje u državi, a imamo mnogo ozbiljnijih problema kojima se trebamo baviti – rekao je.

Zdravstveni nadzor i radnici izloženi zračenju

Središnji dio emisije bio je posvećen zdravstvu, posebno zdravstvenim radnicima izloženima ionizirajućem zračenju. Klasić je rekao da se ne zalaže za posebne povlastice, nego za sustavan i jači zdravstveni nadzor.

– Doze su stalno prisutne. Male su, ali se s vremenom akumuliraju u organizmu. Ne tražimo povlastice, nego snažniji i sustavniji zdravstveni nadzor – rekao je.

Naveo je da se posljedice dugogodišnje izloženosti često ne prepoznaju kao profesionalne bolesti.

– Vidim kolege koji obole od teških bolesti, a nakon dvadeset godina rada to se pripisuje općim, sistemskim uzrocima, a ne uvjetima rada – rekao je.

Izložio je i procjene o broju ljudi koji u Hrvatskoj rade u uvjetima izloženosti zračenju.

– U Hrvatskoj je izravno izloženo oko pet i pol tisuća ljudi, a u najizloženijoj kategoriji između osamsto i tisuću – rekao je, naglasivši da upravo ti radnici trebaju jasna pravila prevencije i nadzora.

– Smatram da tih osamsto do tisuću ljudi zaslužuje adekvatan nadzor i prevenciju, kako bi se na vrijeme prepoznale moguće posljedice rada – rekao je.

Govorio je i o problemu zabrane rada sa zračenjem u kasnijoj dobi, navodeći da ljudi tada dobivaju rok za promjenu struke, što smatra teško provedivim.

– U praksi to znači da u pedesetim godinama morate razmišljati o promjeni profesije, što nije jednostavno ni realno za većinu ljudi – rekao je.

Plaće u javnom sektoru i učinkovitost

Tema razgovora bila je i rast plaća u javnom sektoru. Klasić je rekao da je povećanje provedeno u dobroj namjeri, ali da je, prema njegovu stajalištu, otvorilo pitanje konkurentnosti gospodarstva.

– Povećanje plaća imalo je dobru namjeru, ali se odrazilo tako da je gospodarstvo postalo manje konkurentno u odnosu na državnu upravu, dok se istodobno nije povećala učinkovitost – rekao je.

Dodao je da bi dio primanja trebao biti vezan uz radni učinak.

– Predlagali smo model u kojem bi sedamdeset posto plaće bilo fiksno, a trideset posto vezano uz učinkovitost. Sada oni koji rade više i oni koji rade manje imaju jednaka primanja, što destimulira one koji se dodatno angažiraju – rekao je.

Primarna zdravstvena zaštita i opterećenje liječnika

Govoreći o stanju u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Zagrebu, Klasić je naveo velike razlike u opterećenju među gradskim četvrtima.

– U pojedinim dijelovima grada liječnici imaju i do dvije i pol tisuće pacijenata, dok u drugim četvrtima imaju znatno manje, oko osamsto ili tisuću – rekao je.

Upozorio je na pritisak s kojim se suočavaju mladi liječnici koji ulaze u sustav domova zdravlja.

– Mladi liječnici često su prepušteni sami sebi. U bolnicama ste dio sustava i imate potporu kolega, dok u primarnoj zdravstvenoj zaštiti često radite sami pod velikim pritiskom – rekao je.

Istaknuo je i administrativno opterećenje liječnika obiteljske medicine, navodeći da velik dio vremena odlazi na komunikaciju, dokumentaciju i uputnice.

– Temelj dobre dijagnoze je razgovor s pacijentom. Ako za to nemate vremena, sustav vas gura prema prekomjernim uputnicama i dodatnim pretragama – rekao je, zaključivši da je nužna ozbiljna reforma primarne zdravstvene zaštite, posebno u pedijatriji i ginekologiji.

Promet i infrastruktura u Zagrebu

U drugom dijelu emisije razgovor se vratio na promet i infrastrukturne projekte u Zagrebu. Klasić je rekao da grad nema cjelovitu strategiju upravljanja prometom te da se problemi rješavaju parcijalno.

– Postoje prometne studije koje rješavaju pojedine lokacije, ali se ne gleda kako se promet prelijeva na okolne ulice i kvartove – rekao je.

Kao primjer je naveo stanje na Črnomercu, gdje je, prema njegovim riječima, fokus stavljen na usporavanje prometa bez rješavanja stanja kolnika i javnog prijevoza.

– U kvartovima se postavljaju ležeći policajci i stupići, dok su ceste u lošem stanju, a javni prijevoz ne zadovoljava potrebe građana – rekao je.

Govorio je i o potrebi izgradnje parkirališta na prometnim čvorištima kako bi se potaknulo kombiniranje osobnog i javnog prijevoza, navodeći kao primjer velike neiskorištene površine na okretištu Črnomerec.

Kao primjer nedostatka koordinacije gradskih službi naveo je radove na Ilici, gdje su se različite instalacije, prema njegovim riječima, obnavljale u različitim godinama, što je više puta uzrokovalo prometne zastoje.

– Ako već mijenjate infrastrukturu, onda treba obuhvatiti sve instalacije odjednom, a ne vraćati se na istu ulicu iz godine u godinu – rekao je.

Mjesna samouprava i transparentnost

U završnom dijelu emisije Klasić se osvrnuo na odnos gradske uprave prema mjesnoj samoupravi, rekavši da se zaključci gradskih četvrti i mjesnih odbora često ne provode u praksi.

– Mjesna samouprava svedena je na formalnost, bez stvarnog utjecaja na odluke koje se tiču svakodnevnog života građana – rekao je.

Govorio je i o transparentnosti, spominjući proračunske stavke i natječaje za medije, za koje je rekao da bi trebali biti jasnije i preciznije definirani kako bi se izbjegle sumnje u pristranost.

Obrana i vojni rok

Emisiju je zaključena temama obrane i sigurnosti. Klasić je rekao da je jačanje obrambenih kapaciteta nužno u nestabilnim međunarodnim okolnostima.

– Svijet je postao nestabilno mjesto i jačanje oružanih snaga pitanje je sigurnosti i opstojnosti države – rekao je.

Govoreći o obveznom vojnom roku, naveo je da se u javnosti često stvara veća zabrinutost među roditeljima nego među mladima.

– Mladi ljudi se s tim u pravilu nose bolje nego što se misli, dok su roditelji ti koji najčešće pokazuju najveću zabrinutost – rekao je. Dodao je da mu se dvomjesečni program obuke čini kratkim za širi spektar znanja koji se očekuje od vojnog osposobljavanja.