Burna rasprava o Hrvatima u BiH: Penava traži kraj preglasavanja, Hrebak predložio regionalizaciju

Hrvatski sabor raspravio je Rezoluciju o položaju Hrvata u BiH, uz prijepore oko izborne jedinice, preglasavanja i budućeg ustroja države.

Hrvatski sabor u utorak je otvorio raspravu o Rezoluciji o osnaživanju političkog položaja Hrvata u Bosni i Hercegovini, koju je predložio Klub zastupnika Domovinskog pokreta.

Dokument je u saborsku proceduru ušao 10. srpnja, a glasovanje se očekuje u srijedu, posljednjeg dana redovitog zasjedanja prije ljetne stanke. Rezolucija ima devet točaka i trebala bi dobiti potporu saborske većine, ali i dijela oporbe.

Unatoč načelnoj suglasnosti da položaj Hrvata u BiH nije zadovoljavajući, rasprava je pokazala velike razlike. Jedni su dokument nazvali važnim korakom protiv preglasavanja Hrvata, dok su ga drugi opisali kao političku kamilicu, bevandu i ponavljanje već izrečenih stajališta.

Penava: Hrvatska više neće pasivno gledati preglasavanje

Predstavljajući Rezoluciju, predsjednik Domovinskog pokreta Ivan Penava poručio je da će Hrvatska koristiti svoj međunarodni položaj kako bi zaštitila interese hrvatskog naroda u BiH.

– Hrvatska više neće pasivno promatrati preglasavanje Hrvata – rekao je Penava, naglasivši da se ravnopravnost hrvatskog naroda ne traži na štetu Bošnjaka ili Srba, nego radi očuvanja jednakopravnosti sva tri konstitutivna naroda.

Preglasavanje Hrvata pri izboru člana Predsjedništva BiH nazvao je izbornim inženjeringom. Ustvrdio je da od 2006. pripadnici drugih naroda odlučuju tko će predstavljati Hrvate u Predsjedništvu BiH.

Kao jedno od mogućih rješenja Rezolucija navodi uspostavu zasebne izborne jedinice za izbor hrvatskog člana Predsjedništva. Penava je poručio da konačan izborni model trebaju definirati legitimni politički predstavnici Hrvata u BiH.

Rezolucijom se od Vlade traži i nastavak političke, financijske i projektne potpore hrvatskim obrazovnim, zdravstvenim, kulturnim, vjerskim i medijskim ustanovama u BiH. Vladu se poziva da koristi političke, pravne i diplomatske mehanizme u Europskoj uniji i međunarodnim organizacijama radi zaštite položaja hrvatskog naroda.

Hrebak: Hrvati nisu manjina, nego konstitutivan narod

Predsjednik HSLS-a Dario Hrebak najavio je da će Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka podržati Rezoluciju.

Naglasio je da Hrvati u Bosni i Hercegovini nisu nacionalna manjina, nego jedan od triju konstitutivnih naroda na kojima počiva ustavni poredak te države.

– Njihova puna politička ravnopravnost nije samo hrvatsko pitanje, nego pitanje stabilnosti i opstojnosti Bosne i Hercegovine kao države – poručio je Hrebak.

Upozorio je da se ustavna načela godinama ne provode dosljedno u političkoj praksi. Kada konstitutivan narod nije siguran da može birati svoje legitimne predstavnike, smatra Hrebak, riječ je o demokratskom deficitu koji treba ukloniti reformom izbornog zakonodavstva.

HSLS zato podržava izmjene Izbornog zakona koje bi omogućile legitimno predstavljanje sva tri konstitutivna naroda. Istodobno traži provedbu presuda Europskog suda za ljudska prava kako bi se zaštitila prava svih građana BiH.

HSLS otvorio pitanje regionalizacije BiH

Hrebak je upozorio da se problem položaja Hrvata ne može svesti samo na izbor člana Predsjedništva i izmjene Izbornog zakona.

Bosna i Hercegovina, naveo je, suočava se sa složenim sustavom upravljanja, preklapanjem nadležnosti, velikim brojem razina vlasti i političkim blokadama. Zbog toga država teško funkcionira, gospodarski zaostaje i sporo napreduje prema Europskoj uniji.

Kao jedan od mogućih dugoročnih smjerova predložio je funkcionalniju regionalnu organizaciju Bosne i Hercegovine utemeljenu na europskim NUTS-2 načelima.

Takav ustroj uvažavao bi gospodarske, prometne, demografske, povijesne i kulturne posebnosti pojedinih područja.

– Takav model ne bi značio nove podjele Bosne i Hercegovine niti dovođenje u pitanje njezina teritorijalnog integriteta. Cilj bi bio izgraditi učinkovitiju, funkcionalniju i decentraliziraniju državu – rekao je Hrebak.

Kao primjere naveo je Belgiju, Italiju i Španjolsku, tvrdeći da decentralizacija ne mora slabiti državu, nego može pridonijeti političkoj stabilnosti, gospodarskom razvoju i zaštiti regionalnih posebnosti.

Penava je odgovorio da će podržati rješenja koja sami Hrvati u BiH ocijene najboljima, uz potrebu postizanja dogovora s političkim predstavnicima Bošnjaka i Srba. Složio se da bi učinkovitiji ustroj mogao biti važan i za korištenje europskih sredstava te rast životnog standarda.

Hrebak upozorio zastupnike uoči izbora

Hrebak je tijekom zahtjeva za stankom upozorio da se saborska rasprava održava manje od tri mjeseca prije općih izbora u BiH.

Izbori su službeno zakazani za 4. listopada 2026. godine, a izborna kampanja počinje 4. rujna.

Poručio je da će se svaka izjava iz Hrvatskog sabora pomno pratiti u Bosni i Hercegovini te pozvao zastupnike da vode računa o mogućim političkim posljedicama.

– Moramo paziti na način na koji raspravljamo kako Hrvatima, ne kao nacionalnoj manjini, nego kao jednom od triju konstitutivnih naroda, uoči izbora ne bismo napravili štetu – upozorio je Hrebak.

Raspudić: Najavljivali ste viski, dobili smo kamilicu

Nino Raspudić iz Kluba nezavisnih zastupnika ocijenio je da je konačna verzija Rezolucije mnogo blaža od dokumenta koji je Domovinski pokret prvotno najavljivao.

– Najavljivali ste viski, a prezentirali kamilicu kojoj ste dodali malo HDZ-ova laksativa o europskom putu BiH – poručio je Raspudić Penavi.

Zanimalo ga je tko je ublažio prvotni prijedlog – premijer Andrej Plenković ili njegovi savjetnici.

Penava mu je odgovorio da je cilj izgraditi što širu političku potporu Hrvatima u BiH, bez dodatnog zaoštravanja ionako složenih političkih odnosa.

– Čak i ako je bevanda, to je hrvatska bevanda – odgovorio je Penava, dodajući da prije nekoliko mjeseci ove teme nije ni bilo u saborskoj proceduri.

Grmoja: Hrvatski interesi nisu valuta Plenkovićeve karijere

Sličnu kritiku iznio je i Mostov Nikola Grmoja. Konačni tekst opisao je kao razvodnjenu verziju izvornog prijedloga koja ne donosi ništa bitno novo.

– Hrvatski nacionalni interesi i konstitutivnost hrvatskog naroda u BiH ne smiju biti valuta u međunarodnoj karijeri Andreja Plenkovića – rekao je Grmoja.

Most i nezavisni zastupnik Josip Jurčević predložili su osam amandmana kojima traže znatno dublju političku reformu BiH.

Među ostalim, predložili su raspravu o teritorijalnom preustroju Federacije BiH, fiskalnoj autonomiji, jasnijem razgraničenju nadležnosti i snažnijim mehanizmima zaštite od preglasavanja. U obrazloženju tvrde da se hrvatsko pitanje ne može svesti na jednu funkciju u Predsjedništvu BiH.

Unatoč kritikama, Grmoja je najavio da će Most podržati Rezoluciju.

Paus: Dokument nema rokove ni instrumente

IDS-ov Dalibor Paus upozorio je da se predložena Rezolucija sadržajno ne razlikuje mnogo od saborskog dokumenta usvojenog 2018. godine.

Posebno je kritizirao to što Rezolucija nema jasno određene rokove, instrumente provedbe ni precizan odgovor na pitanje što će Hrvatska konkretno učiniti u slučaju novog preglasavanja Hrvata.

Penava mu je odgovorio da Rezolucija pokazuje kako Hrvatski sabor prati stanje u BiH i da je spreman reagirati. Pritom, naglasio je, Hrvatska ne želi zadirati u unutarnje poslove susjedne države, nego djelovati u okviru svoje odgovornosti prema hrvatskom narodu i Daytonskom sporazumu.

Bauk upozorio na položaj Hrvatskog narodnog sabora

SDP-ov Arsen Bauk otvorio je pitanje odnosa Hrvatske prema Hrvatskom narodnom saboru BiH.

Upozorio je da HNS za dio stranaka s hrvatskim predznakom više nije zajednička politička platforma, nego tijelo pod dominantnim utjecajem jedne stranke.

Bauk je pitao može li se poziv hrvatskim institucijama da surađuju s HNS-om protumačiti kao svrstavanje Hrvatske na jednu stranu u unutarhrvatskoj političkoj utakmici u BiH.

Penava mu je odgovorio da hrvatski politički pluralizam ne treba dovoditi u pitanje te da Hrvati ne moraju biti okupljeni u jednoj političkoj skupini kako bi zaštitili zajedničke nacionalne interese.

Baksa tražio konkretan model izborne jedinice

Ivicu Baksu iz Nezavisne platforme Sjever zanimalo je kako bi zasebna hrvatska izborna jedinica konkretno izgledala i koje bi područje obuhvatila.

Penava je odgovorio da Rezolucija nije dokument u kojem se mogu razraditi svi tehnički detalji izbornog modela. Poručio je da odluka o konačnom modelu pripada političkim predstavnicima Hrvata u BiH.

Rezolucija poziva i Hrvate s državljanstvom BiH da izađu na izbore 4. listopada kako bi ostvarili što snažniju legitimnu političku zastupljenost.

Široka potpora, ali bez suglasnosti o rješenju

Saborska rasprava pokazala je da među većinom stranaka postoji suglasnost da Hrvati u BiH ne ostvaruju punu političku ravnopravnost.

Razlike se pojavljuju kod pitanja kako taj problem riješiti. Domovinski pokret kao prvi korak ističe zasebnu izbornu jedinicu za člana Predsjedništva. Most traži dublji federalni i teritorijalni preustroj, dok HSLS predlaže dugoročno razmatranje regionalizirane, decentralizirane i funkcionalnije države.

Hrebak je zaključio da politika Hrvatske mora podupirati jedinstvenu i cjelovitu BiH, ravnopravnost sva tri konstitutivna naroda i reforme koje će državu približiti Europskoj uniji.

– Bez ravnopravnosti nema stabilnosti. Bez stabilnosti nema gospodarskog razvoja, a bez razvoja nema ni ostanka ljudi – poručio je.

Klub HSLS-a i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka podržat će Rezoluciju na saborskom glasovanju.