Brodić upozorava: Hrvatsku čekaju skuplji energenti, rast cijena već krenuo na burzama

: Prvi dan nakon zatvaranja Hormuškog tjesnaca cijena plina na europskim referentnim burzama skočila je za više od 20 posto, rekao je Ivan Brodić, uz procjenu da krize opskrbe u Europi gotovo sigurno neće biti, ali da će rast cijena u kratkom razdoblju biti teško izbjeći.

Energetski ključ Bliskog istoka

Dok se sukobi na Bliskom istoku ponovno vraćaju u središte globalne politike, u emisiji ZOOM otvorena je tema koja se u pravilu prva prelije na džepove građana i bilance gospodarstva: energenti. Novinar Z1 televizije razgovarao je s Ivanom Brodićem, urednikom portala Energy Press, o tome koliko su aktualna zbivanja povezana s kontrolom energetskih resursa i pravaca te što zatvaranje Hormuškog tjesnaca znači za tržište nafte i plina.

– Bliski istok je zapravo uvijek vezan uz kontrolu energetskih resursa, odnosno energetskih pravaca. Tako da odgovor na vaše pitanje je da je to vrlo vjerojatno vrlo povezano – rekao je Ivan Brodić.

Hormuški tjesnac i Crveno more kao točke pritiska

U razgovoru se posebno izdvojio Hormuški tjesnac, kojeg se često opisuje kao jednu od ključnih točaka globalne energetike. Brodić je korigirao raširene procjene o udjelu prometa, navodeći da se radi o deset do dvadeset posto svjetske trgovine naftom, uz značajan dio trgovine ukapljenim plinom, posebno zbog uloge Katara.

– Tu prolazi nekakvih 10 do 15 do 20 posto svjetske trgovine naftom i dobar dio svjetske trgovine ukapljenim plinom, s obzirom da se u Zaljevu nalazi najveći proizvođač ukapljenog plina na svijetu, a govorimo o Kataru – rekao je Ivan Brodić.

U istoj slici spomenuo je i Crveno more kao prometni koridor važan za opskrbu Europe, ne samo energentima nego i drugim proizvodima, naglašavajući da se posljedice poremećaja u regiji ne zaustavljaju na cijeni barela ili megavatsata, nego se šire na širi lanac opskrbe.

Kina i Indija kao najveći gubitnici

Na pitanje o ulozi Kine, kao velikog uvoznika energije iz regije, Brodić je rekao da zatvaranje tjesnaca i udar na iranski izvoz predstavljaju snažan pritisak upravo na azijska tržišta. Govorio je o tankerima bez destinacije i o tome da se kineska diplomacija uključila u razgovore o mogućoj deblokadi.

– U ovom trenutku mi se čini da u ovoj cijeloj situaciji zapravo Indija i Kina su najveći gubitnik cijele ove situacije – rekao je Ivan Brodić.

Cijene skaču odmah, trajanje je nepoznanica

Najkonkretniji dio razgovora bio je onaj o tržišnoj reakciji. Brodić je rekao da burze geopolitičke rizike ukalkuliraju gotovo trenutačno, a kao primjer naveo je skok cijena plina na europskim referentnim burzama.

– Prvi dan je cijena plina skočila za više od 20 posto i dalje je nastavila rasti – rekao je Ivan Brodić.

Uspoređujući povijesne primjere, podsjetio je da su u nekim epizodama cijene brzo korigirale, dok su u drugim sukobima, poput ratova na Bliskom istoku u prošlom stoljeću, dugoročne posljedice bile višestruko snažnije. U kontekstu trajanja krize naveo je i izjave američkog predsjednika Donalda Trumpa o mogućem trajanju sukoba, dok je istodobno istaknuo najave naftnog kartela i saveznika o povećanju proizvodnje, što bi moglo ublažiti opskrbni dio problema, ali ne nužno i cjenovni.

Europa bez krize opskrbe, ali s rastom cijena

Na pitanje može li Europa ponovno ući u fazu ozbiljnih poremećaja opskrbe, Brodić je odgovorio da takav scenarij ne očekuje, navodeći da se nakon veljače 2022. Europa okrenula diversifikaciji i dobavnim pravcima koji više ne ovise dominantno o istoku.

– Teško je očekivati da će se dogoditi bilo kakva kriza u opskrbi Europe, najviše zbog toga što je nakon veljače 2022. Europa dosta dobro diversificirala svoju opskrbu i okrenula se od istoka prema zapadu – rekao je Ivan Brodić.

U istoj rečenici pojasnio je da cijene ostaju vezane uz referentne burze i da će geopolitičke napetosti, kao i informacije o smanjenju proizvodnje ukapljenog plina u Kataru, gurati cijenu plina prema gore u kratkom razdoblju.

Hrvatska između inflacije i sezone bez grijanja

Kad je razgovor došao do Hrvatske, novinar je podsjetio na domaću inflaciju i pitao koliko bi rast cijena energenata mogao pogoršati troškove života. Brodić je rekao da energenti utječu na krajnje cijene gotovo svega, ali da ne želi ulaziti u precizne inflacijske projekcije, uz napomenu da okolnosti u kratkom roku Hrvatskoj idu u prilog zbog razdoblja bez ogrjevne sezone.

– Sreća u nesreći je da trenutno ulazimo u novu plinsku sezonu i ulazimo u razdoblje kada nema ogrjevne sezone. S obzirom da smo temeljito deindustrializirana zemlja, to po prilici znači da nas još nekoliko mjeseci cijela ova situacija ne bi trebala drastično doticati – rekao je Ivan Brodić.

LNG Krk i JANAF kao geostrateška poluga

U razgovoru je otvorena i tema LNG terminala na Krku te sustava Jadranskog naftovoda, pri čemu je Brodić naglasio da hrvatska infrastruktura ima važnost za opskrbu dijela Europe neruskim energentima, ali i da sigurnost opskrbe ovisi o ugovorima i zakupnicima kapaciteta.

– Hrvatska energetska infrastruktura je vrlo važna za opskrbu ovog dijela EU i ovog dijela Europe neruskim energentima. U prvom redu tu mislimo na terminal za ukapljeni plin i na sustav jadranskog naftovoda – rekao je Ivan Brodić.

U istom bloku upozorio je i na realnost tržišta, gdje pregovaračku snagu u transportu može koncentrirati mali broj velikih klijenata, što onda, kako je opisao, vodi prema teškim pregovorima.

Može li država intervenirati i gdje je granica

Na pitanje može li država ublažiti udar kroz poreznu politiku i trošarine ako se kriza protegne u jesen, Brodić je odgovorio da treba biti oprezan s političkim intervencijama u cijene, jer politika ne može mijenjati nabavne cijene na svjetskim burzama, a pritisak se često prelama na marže distributera, što dugoročno slabi tržište i konkurenciju.

– Kada govorimo o intervenciji u cijene, dolazimo do toga da je to najčešće intervencija u same marže distributera. Ne čini mi se to sretnim rješenjem – rekao je Ivan Brodić.

Nuklearna energija kao europski i hrvatski odgovor

U završnici razgovora tema se proširila na dugoročne promjene energetskih odnosa i europsku potragu za smanjenjem ovisnosti o uvozu. Brodić je govorio o ograničenjima obnovljivih izvora, posebno u segmentu skladištenja i mrežne infrastrukture, te o ulozi plina kao tranzicijskog goriva. Potom se osvrnuo na povratak nuklearne energije, uz naglasak da se radi o projektima koji traju godinama.

– Hrvatskoj svakako treba nuklearni reaktor, odnosno nuklearna elektrana, bilo da će se raditi o drugom bloku Krškog u suradnji sa Slovenijom ili o ovoj novoj ideji gradnje nuklearne elektrane u Hrvatskoj – rekao je Ivan Brodić.

Družba, Slovaci i Mađari, te hrvatska infrastruktura

U kontekstu srednje Europe otvoreno je pitanje naftovoda Družba i ograničenja koja proizlaze iz rata i odluka Ukrajine, pri čemu je Brodić rekao da korištenje Družbe najviše ovisi o Ukrajini, koja je taj pravac shvatila kao legitimnu ratnu metu. Govorio je i o tome da su infrastrukture Slovačke, Mađarske i Hrvatske važne, ali da izuzeća i režimi sankcija stvaraju ograničenja, posebno kad je riječ o izvozu derivata i proizvoda.

INA, rafinerije i granice otkupa

Na kraju emisije otvorena je i domaća energetska tema, od rafinerija do odnosa države i mađarskog suvlasnika u INA-i. Brodić je rekao da je priča o Sisku zatvorena, dok je riječku rafineriju opisao kao strateški važnu u okviru MOL grupe na Mediteranu, uz tvrdnju da bi gašenje takvog pogona bilo nelogično. O ideji državnog otkupa rekao je da je kupnja nemoguća bez volje vlasnika i bez cijene koju prodavatelj prihvaća, uz ocjenu da je kompanija, kako je rekao, u stabilnoj poziciji i da su se odnosi nakon arbitraža relaksirali.

– Ne možete kupiti nešto što vam vlasnik ne želi prodati, odnosno suvlasnik, i ne možete to otkupiti po cijeni koju ste si vi zamislili – rekao je Ivan Brodić.