Borzan: Građani masovno kupuju na sniženjima, ali sve češće nailaze na prijevare
Photo: Marko Lukunic/PIXSELL Čak 97,6 posto građana u Hrvatskoj kupuje na sezonskim sniženjima, no njih 72 posto tvrdi da je pritom naišlo na lažne popuste, pokazalo je istraživanje koje je predstavila europarlamentarka Biljana Borzan.
Građani u Hrvatskoj masovno koriste sezonska sniženja, ali ih velik dio pritom doživljava negativno iskustvo. Prema istraživanju iz 2025. godine, 97,6 posto ispitanih kupuje na sniženjima, najčešće odjeću i obuću, hranu te bijelu tehniku, dok je više od 91 posto bilo razočarano ponudom nakon ulaska u trgovinu.
– Građani jako vole kupovati na sniženjima i zato je izuzetno važno da ona budu poštena, da budu zaista prava sniženja, a ne prijevara potrošača – kazala je Biljana Borzan.
Navodi da se često oglašava velika rasprodaja i popusti od 70 posto, ali se u praksi takvi iznosi odnose na tek jedan ili dva artikla, dok su ostali proizvodi sniženi znatno manje, najčešće između 10 i 20 posto. Zbog toga poziva građane da prate kretanje cijena i prijavljuju sumnjive prakse.
Problem lažnih sniženja, istaknula je, posebno je izražen u internetskoj prodaji. Europska komisija je provjerom 16 tisuća web trgovina utvrdila da svako četvrto oglašeno sniženje krši pravila, dok 61 posto građana u Europskoj uniji tvrdi da je naišlo na lažne popuste. Dodatno, 78 posto kupaca navodi da dizajn internetskih trgovina često navodi potrošače na odabir nepovoljnijih opcija.
Borzan upozorava i na manipulativne prakse pojedinih platformi za prodaju odjeće, među kojima se posebno izdvaja Shein, za koji tvrdi da ima znatno više elemenata manipulativnog dizajna poput lažnih odbrojavanja i skrivanja ključnih informacija od konkurenata poput Asosa, Zare ili H&M-a.
– Svjesna sam da su našim ljudima zbog visokih troškova života web trgovine poput Temua i Sheina privlačne, ali želim da znaju kako je većina istraživanja pokazala kako su njihovi proizvodi često puni opasnih kemikalija i nisu sigurni – istaknula je Biljana Borzan.
Štetne i otrovne tvari u proizvodima
Kao primjer navodi istraživanja iz više europskih država. U Danskoj je 86 posto testiranih jakni kupljenih preko Temua sadržavalo štetne kemikalije, a isti udio igračaka nije bio usklađen sa sigurnosnim standardima. U Poljskoj je 57 posto analizirane odjeće sadržavalo teške metale poput olova, kobalta i nikla, dok je u Italiji utvrđeno da 87 posto testirane kozmetike ima netočne deklaracije ili rok trajanja. Kod Sheina su, prema istraživanjima iz Poljske i Belgije, oko polovice testiranih proizvoda odjeće i nakita sadržavali štetne tvari.
Istraživanje pokazuje i slab položaj potrošača u Hrvatskoj u odnosu na ostatak Europske unije. Povjerenje građana u državne institucije koje bi trebale štititi njihova prava iznosi 31 posto, dok je europski prosjek 61 posto. Istodobno, 56 posto građana slabo poznaje svoja potrošačka prava, a tek 17 posto tvrdi da ih dobro razumije.
Borzan smatra da je nužno pojačati tržišne inspekcije te osnažiti ovlasti Europske komisije u slučajevima prekograničnih prijevara velikih internetskih platformi.
