Saborska oporba upozorava: Nismo samodostatni u poljoprivrednoj proizvodnji
Saborska oporba je uoči rasprave o izmjenama Zakona o poljoprivredi upozorila kako je Hrvatska najveću uvoznik hrane u Europskoj uniji i da nismo samodostatni u poljoprivrednoj proizvodnji.
Hrvatska je postala najveći uvoznik hrane na području EU, u devet mjeseci ove godine vanjskotrgovinski deficit veći je od 100 milijardi kuna, takav dramatičan rast uvoza nije zabilježila ni jedna bivša socijalistička zemlja koja je ušla u EU, kazala je Ružica Vukovac (Za pravednu Hrvatsku) zatraživši stanku. Godišnje uvezemo mesa u vrijednosti oko 400 milijuna eura dok domaći stočari “muku muče” i ne mogu prodati svoje meso, dodala je Vukovac i ustvrdila kako hrvatskim prehrambenim lancem trenutačno “čini se upravlja mađarsko – arapsko – ruski oligarski sustav”.
Vesna Vučemilović (Klub Hrvatskih suverenista) ističe da su proizvodnja hrane i energije strateške djelatnosti, koje u kriznim vremenima dolaze do izražaja, a da se Hrvatska ne može pohvaliti da je tu u potpunosti suverena država.
– Fortenova raspolaže s 32 tisuće hektara državnog poljoprivrednog zemljišta i ima koncesiju na preko 30 godina te plaća koncesijsku naknadu koja je duplo niža nego što ju plaćaju OPG-ovi…. A ne zna se tko je vlasnik Fortenove, je li to Arap, Rus ili Mađar?, upozorila je.
Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji mesa, mlijeka, voća i povrća, navela je Vučemilović.
Martina Vlašić Iljkić (Klub SDP-a) dodaje da smo i po poljoprivrednoj produktivnosti na začelju EU, na svega 30 posto europskog prosjeka.
Anka Mrak Taritaš (Klub GLAS-a i Centra) upozorava da je poljoprivreda gubitnik i prema prijedlogu proračuna za iduću godinu.
– Hrvatsko seljak i selo su uništeni, ustvrdio je Miro Bulj (Klub MOST-a) i ponovio zahtjev da se zabrani prodaja poljoprivrednog zemljišta strancima.
Marijana Petir (Klub HDZ-a) naglasila je da se promjenama zakona želi zaštiti položaj OPG-a, pomoći proizvodnji hrane i opstanku hrvatskog ruralnog područja.
– Cilj je podići konkurentnost i produktivnost hrvatske poljoprivrede, prilagoditi se klimatskim promjena, postići održivost poljoprivrede proizvodnje i postići generacijsku obnovu hrvatskog sela, kazala je.
