Povratak kruzera na Jadran, ali još ne kao 2019.
Osamdeset i dva velika strana kruzera uplovila su tijekom 2022. u hrvatski Jadran ostvarivši 632 kružna putovanja, što je 224 putovanja više nego 2021., ali još uvijek 13 posto manje nego 2019. godine, podaci su Državnog zavoda za statistiku koji pokazuju i velik lanjski rast broja putnika na kruzerima.
Putnika je naime na svim kružnim putovanjima stranim brodovima u Hrvatsku u 2022. došlo gotovo 634 tisuće, za razliku od 194 tisuće u 2021. godini.
-U 2022. strani brodovi za kružna putovanja plovili su hrvatskom Jadranom tijekom svih mjeseci, što je određeni oporavak u odnosu na 2021., kada je prvi strani brod za kružna putovanja stigao tek u lipnju- komentiraju iz DZS-a, podsjećajući da su zbog pandemije covid-19 i strogih epidemioloških mjera kruzeri 2020. i 2021. nikako ili znatno manje plovili na kružna putovanja.
To se promijenilo u 2022. s popuštanjem mjera te je kruzing industrija nastavila s pojačanim poslovanjem po mnogim morima u odnosu na 2021., pa i s dolascima brodova u Hrvatsku.
Dolazili su u svakom mjesecu 2022. od siječnja do kraja prosinca, s time da je najviše putovanja po mjesecima bilo u lipnju, 105, te u kolovozu, 113., a pojačane dolaske potvrđuje i podatak DZS-a da su kruzeri u 2022. dva puta više dana boravili u hrvatskom Jadranu nego 2021. odnosno 1.324 dana. Ipak, ni s danima boravka tih stranih brodova još nije dostignuta 2019. nego ‘zaostaju’ u danima za 9,7 posto, a i broj brodova, 82, koliko ih je plovilo na kružna putovanja u 2022. u Hrvatsku je za 13 posto manji nego te rekordne godine
Strani brodovi za kružna putovanja doplovili su pod zastavama 15 zemalja, a najviše su tih putovanja i u 2022. ostvarili brodovi koji su i ranijih godina bili na prvom mjestu: oni sa zastavom Bahama, sa 163 putovanja. Slijede brodovi pod zastavama Malte sa 146 putovanja, Italije sa 75 te Paname sa 65 putovanja.
Tradicionalno najviše je kružnih putovanja bilo u moru Dubrovačko-neretvanske županije ili 44 posto, zatim 32,4 posto u Splitsko-dalmatinskoj županiji, a ostatak u ostalim jadranskim županijama – Zadarskoj 12,5 posto, Istarskoj 4,7 posto, Primorsko-goranskoj 3,5 posto te Šibensko-kninskoj 3 posto.
