Tomašević je obećavao riješiti divlja odlagališta, danas upire u DORH i USKOK

Slučaj Gospića ponovno je otvorio pitanje ilegalnog otpada u Hrvatskoj, ali za slične prizore ne treba ići daleko od Zagreba. Ježdovec već dva desetljeća nosi teret ilegalno odbačenog otpada, problemi postoje uz Savu i na drugim rubnim dijelovima grada, a službeni podaci pokazuju da je Čistoća samo tijekom 2022. i 2023. intervenirala na više od 6700 lokacija.

Koliko Zagreb zapravo ima divljih odlagališta? Jedinstvenog odgovora nema. Ovisi računa li se svako mjesto na kojem je pronađen odbačeni otpad, veća stalna odlagališta ili lokacije koje su procijenjene dovoljno ozbiljnima za veliku sanaciju.

Jedno je, međutim, teško osporiti. Problem je velik, traje godinama i nije nepoznat gradskoj vlasti.

Renato Petek, koji se pitanjem zagrebačkog otpada bavi još od vremena kada je zajedno s Tomislavom Tomaševićem sjedio u oporbenim klupama Gradske skupštine, za Z1 televiziju ovih je dana podsjetio na brojku koja se rijetko spominje.

– Tomašević je obećavao da će riješiti pitanje oko 900 manjih i većih ilegalnih odlagališta na području Zagreba. Grad se nije prijavio na jedan od natječaja za sredstva kojima su se mogle postaviti kamere i kvalitetniji nadzor kritičnih lokacija – rekao je Petek.

Službeni dokument Grada pokazuje razmjere problema

Novi Plan gospodarenja otpadom Grada Zagreba daje još bolji uvid u razmjere problema. Prema podacima Čistoće, tijekom 2022. očišćene su 3843 lokacije s nepropisno odbačenim otpadom, s kojih je uklonjeno nešto više od 4094 tone otpada. Godinu poslije očišćeno je 2890 lokacija i uklonjeno gotovo 2686 tona.

Te se brojke ne mogu jednostavno zbrojiti i proglasiti brojem divljih odlagališta u Zagrebu. Na istim se mjestima otpad može ponovno pojaviti, pa Čistoća na pojedine lokacije izlazi više puta.

No podatak govori nešto drugo. Ilegalno odbacivanje otpada nije nekoliko izoliranih hrpa šute na periferiji grada, nego problem zbog kojeg se gradske službe svake godine vraćaju na tisuće lokacija.

Još je zanimljiviji podatak iz istog dokumenta prema kojem je komunalno redarstvo od 2018. do 2023. izdalo čak 35.489 naloga Čistoći za sanaciju onečišćenja na javnim površinama. U istom je razdoblju izrečena 2651 prekršajna mjera, a pokrenuto je i 306 upravnih postupaka radi uklanjanja otpada.

Drugim riječima, Grad itekako ima posla, ali ima i ovlasti.

Grad prijavio 12 lokacija, Ježdovec označen najvećom prijetnjom

U ožujku 2025. Tomašević je objavio da je Grad Fondu za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost prijavio 12 lokacija nepropisno odloženog otpada za sanaciju. Među njima se našla i Ježdovečka šuma, koju je gradonačelnik nazvao najvećim ilegalnim odlagalištem u Zagrebu i najvećom ekološkom ugrozom među prijavljenim lokacijama.

Brojka 12 zato se ne smije tumačiti kao ukupan broj divljih odlagališta u Zagrebu. Riječ je o lokacijama koje je Grad prijavio Fondu u konkretnom postupku.

Ježdovec je posebna priča. Kako je 01Portal nedavno izvijestio, ilegalni otpad ondje se odlaže oko 20 godina, a prema riječima Josipa Pavlovića iz Udruge Ekologija grada na lokaciji se mogu pronaći industrijski otpad, kemikalije, ulja, azbestne ploče, građevinski, komunalni pa čak i životinjski otpad.

Zaustavljanje odlaganja tijekom godina obećavali su različiti političari. Mijenjale su se gradske vlasti, predsjednici Gradske skupštine i državni dužnosnici. Otpad je ostao.

Tomašević: To više nije posao komunalnih redara

Tomašević je, međutim, posljednjih godina počeo sve snažnije naglašavati drugu stranu problema. Prema njegovu tumačenju, kod velikih ilegalnih odlagališta više nije riječ samo o nesavjesnim građanima koji odbace kauč ili građevinski otpad, nego o tvrtkama koje na ilegalnom zbrinjavanju otpada zarađuju novac.

U ožujku prošle godine upravo je u slučaju Ježdovca pozvao Ministarstvo, DORH i USKOK na djelovanje tvrdeći da je riječ o organiziranom kriminalu.

Još izravniji bio je nekoliko mjeseci kasnije, nakon što je otvoreno pitanje ilegalnog odlaganja i spaljivanja otpada na Jankomiru.

– Nadležnosti komunalnih redara nisu dovoljne u odnosu na kriminal koji se ovdje događa, s tim se ozbiljno trebaju baviti USKOK i DORH – poručio je Tomašević u srpnju 2025.

Sličan stav ponovio je i u travnju ove godine. Govoreći o pojedincima i tvrtkama koje za novac preuzimaju tuđi otpad i potom ga ilegalno odlažu, rekao je kako je riječ o kaznenom djelu i obliku organiziranog kriminala.

– To nije nešto čime se može baviti komunalno redarstvo, već policija i druge nadležne institucije – rekao je.

Dakle, nije riječ o izjavi iz veljače, kako se ponekad navodi. Tomašević je DORH i USKOK javno prozvao najmanje u ožujku i srpnju 2025., a istu je argumentaciju ponovio i u travnju 2026.

DORH treba loviti kriminalce, ali što je onda posao Grada?

U jednom dijelu Tomaševićeva argumentacija teško se može osporiti. Ako tvrtka naplaćuje legalno zbrinjavanje otpada, a potom ga organizirano kamionima odvozi u šumu, riječ je o mogućem kaznenom djelu. Takvu mrežu neće razbijati komunalni redar s blokom za kazne. Za to postoje policija, Državno odvjetništvo i, kada postoje uvjeti za njegovu nadležnost, USKOK.

No tu priča ne završava.

Gradski Plan gospodarenja otpadom, koji je sama gradska vlast donijela, detaljno nabraja što Grad može i mora raditi. Među mjerama su nadzor područja na kojima se učestalo odbacuje otpad, vođenje evidencije, postavljanje prepreka, videonadzora i kamera, korištenje dronova, izdavanje naloga za uklanjanje te sanacija lokacija.

Zato pitanje nije treba li se DORH baviti organiziranim kriminalom. Naravno da treba.

Pitanje je što je Grad napravio kako kamion ilegalnog otpada uopće ne bi dvadeset godina mogao prolaziti istim putem prema istoj šumi.

Petek: Tko dođe na te lokacije, ostane šokiran

Petek kao posebno problematična mjesta izdvaja Ježdovec, područja uz Savu i Kosnicu.

– Tko god uđe na neke od tih lokacija šokira se koliko otpada tamo ima. Kosnica je područje izvorišta, a tamo se nalazi velika količina građevinskog i drugog otpada – upozorio je.

I upravo je na tome danas najteže graditi obranu da su gradske mogućnosti gotovo iscrpljene. Službeni gradski dokument pokazuje desetke tisuća naloga komunalnog redarstva, tisuće očišćenih lokacija, kamere, dronove, prepreke i mogućnost upravnih postupaka. Istodobno, neka od najvećih ilegalnih odlagališta opstaju godinama.

DORH može pronaći i kazneno goniti one koji na ilegalnom otpadu zarađuju. Državni inspektorat mora kontrolirati postupanje s otpadom. Policija može pratiti kamione i istraživati organizirani kriminal.

Ali ni Grad Zagreb iz te priče ne može jednostavno nestati.

Pogotovo kada vlastiti dokumenti pokazuju koliko je problem raširen, a ljudi koji su danas na vlasti prije dolaska na vlast upravo su na gospodarenju otpadom godinama gradili politički kapital.