Vodomjer kao trojanski konj: Iza ostavke u Holdingu krije se borba za kontrolu nad digitalnim živčanim sustavom Zagreba

Dok policija i USKOK istražuju okolnosti nabave digitalnih vodomjera i poslovanje Vodoopskrbe i odvodnje, iz zagrebačkog Holdinga izlazi priča koja nadilazi sam natječaj. U pozadini se godinama slaže infrastruktura budućeg digitalnog Zagreba, a ostavka direktora Marka Blaževića otvara pitanje koje dio stručne javnosti smatra ključnim – tko će kontrolirati mrežu, podatke i sustav koji bi jednog dana mogao postati živčani sustav grada.

Holding opet u središtu

Zagreb se još nije politički oporavio od afere Hipodrom i priznanja krivnje Koste Kostanjevića, a nova priča opet ide kroz Holding. Ovoga puta polazišna točka je Vodoopskrba i odvodnja, policijski izvidi i ostavka direktora Blaževića. U prvim satima fokus je bio na digitalnim vodomjerima, pogodovanjima i imenu Vjeke Sliška. No dio poznavatelja Holdinga tvrdi da pravi problem tek počinje – da digitalni vodomjeri nisu samo vodomjeri, nego ulaz u sustav koji bi u narednim godinama mogao postati digitalna infrastruktura čitavog grada.

Bivši gradski zastupnik Renato Petek upozorio je da javnost gleda u krivom smjeru.

– Nitko od medija nije ušao u stvarnu pozadinu afere zbog koje je ravnatelj Vodoopskrbe i odvodnje danas dao ostavku. Ne radi se tu samo o digitalnim vodomjerima, nego o stvaranju buduće Smart City infrastrukture Zagreba – poručio je Petek.

Što je LoRaWAN i zašto je važan

U središtu svega nalazi se LoRaWAN mreža – tehnologija koja većini građana ne govori ništa, ali upravo ona čini osnovu moderne gradske digitalizacije. Riječ je o komunikacijskoj mreži koja tisućama uređaja raspoređenih po gradu omogućava međusobnu razmjenu podataka uz minimalnu potrošnju energije. Kroz takav sustav moguće je daljinski očitavati vodomjere i plinomjere, upravljati javnom rasvjetom i prometnim signalima, pratiti kvalitetu zraka i parking. Drukčije rečeno – ne gradi se samo infrastruktura za očitanje vode, nego platforma kroz koju bi u budućnosti mogao funkcionirati cijeli grad.

Planovi koji su bili javni

O tome se javno govorilo još prije nekoliko godina. Predstavnici Zagrebačkog digitalnog grada, Dražen Lučanin i Filip Jurišić, tada su najavljivali razvoj LoRaWAN mreže kao temelja digitalnog povezivanja gradskih sustava. Projekt je predstavljan kao moderan iskorak prema konceptu pametnog grada. Malo tko je tada razmišljao da bi upravo ta infrastruktura jednog dana mogla postati politički i poslovno najvrednije sredstvo u gradu.

Tko kontrolira mrežu, kontrolira grad

Pitanje više nije samo tko nabavlja vodomjere. Pitanje je tko upravlja mrežom – a onaj tko upravlja mrežom kontrolira podatke i komunikacijsku infrastrukturu kroz koju prolaze informacije o svakodnevnom funkcioniranju grada.

Unutar Holdinga posljednjih se godina sve češće spominje i mogućnost izdvajanja Zagrebačkog digitalnog grada u zasebnu gradsku tvrtku koja bi upravljala cjelokupnom digitalnom infrastrukturom. Na prvi pogled to izgleda kao tehnička reorganizacija. U praksi bi takva tvrtka upravljala sustavom koji bi mogao postati jedna od ključnih poluga upravljanja gradom.

– Ključ cijele priče je kontrola mreže, podataka i buduće digitalne infrastrukture grada – ponavlja Petek.

Pritisak na gradsku vlast raste

Sve se to događa u trenutku kada je Zagrebački holding već mjesecima pod pritiskom istraga i afera. Nakon slučaja Hipodrom, nova ostavka unutar Holdinga dodatno opterećuje gradsku vlast i otvara pitanje odgovornosti za način upravljanja sustavom koji raspolaže milijardama eura gradske imovine.

Gradonačelnik Tomislav Tomašević pokušava cijeli slučaj svesti na individualnu odgovornost i unutarnje procedure Holdinga. Problem je što se razgovor više ne vodi samo o jednom direktoru ili jednom natječaju. Otvara se pitanje tko je posljednjih godina donosio odluke o digitalnoj infrastrukturi Zagreba, pod kojim uvjetima i u čijem interesu.

Jednom kada je mreža izgrađena, kontrola nad njom prestaje biti tehničko pitanje. Postaje pitanje moći.