Klasić o priuštivom stanovanju: Problem nisu građani, nego birokracija. Trebaju nam stanovi, ne administracija
Rast cijena nekretnina i nedostupnost stanova mladima ponovno su u središtu saborske rasprave, a zastupnik Darko Klasić upozorio je da predloženi zakon previše oslanja rješenja na državu, umjesto na povećanje ponude i smanjenje administrativnih prepreka.
Država kao investitor, a ne regulator
Saborski zastupnik Darko Klasić upozorio je kako prijedlog zakona o priuštivom stanovanju ponovno otvara temeljnu dilemu hrvatske stanogradnje – treba li sustav graditi na tržištu ili na državi.
Prema njegovim riječima, zakon pokušava odgovoriti na stvarni problem rasta cijena i nedostupnosti stanova, ali pritom pokazuje nepovjerenje prema tržištu i snažno pozicionira državu kao investitora, planera i upravitelja.
– Polazišna definicija da troškovi stanovanja ne smiju prelaziti 30 posto prihoda zvuči razumno, ali sama definicija ne gradi stanove – upozorio je Klasić.
Istaknuo je da takav pristup ne rješava ključne probleme poput cijene zemljišta, sporih dozvola i nedostatka ponude.
Problem u ponudi, ne u tržištu
Klasić smatra da se zakon pogrešno fokusira na jačanje uloge države, umjesto na uklanjanje prepreka koje koče gradnju.
– Ako gradnja traje godinama zbog dozvola, ako su planovi rigidni, a troškovi visoki, problem nije tržište nego prepreke koje mu postavlja država i lokalna samouprava – rekao je.
Kao primjer naveo je Zagreb, koji je, prema njegovim riječima, ilustracija posljedica administrativnog zaustavljanja stanogradnje.
Mikrostanovi i zabrane kao pogrešan smjer
Posebno se osvrnuo na ideju mikrostanova kao privremenog rješenja za mlade.
– Mladi ne trebaju privremene mikroprostore, nego realnu mogućnost dugoročnog najma ili kupnje – poručio je.
Kritizirao je i prijedloge koji ograničavaju prodaju stanova kroz dulja razdoblja, ocijenivši da takve mjere zadiru u vlasnička prava i smanjuju mobilnost građana.
Umjesto toga, predlaže tržišne mehanizme poput oporezivanja brze preprodaje i poticanja dugoročnog najma.
Rizik prebačen na građane
Jednim od ključnih problema nazvao je i prebacivanje financijskog rizika na lokalne jedinice i građane.
– Ako projekti ne uspiju, teret ostaje na javnom sektoru. To je socijalizacija rizika – upozorio je.
Dodao je da država u takvim modelima često proizvodi skuplje i sporije projekte, dok privatni sektor reagira brže na potrebe tržišta.
Aktivacija praznih stanova kao jedina svijetla točka
Pozitivnim dijelom prijedloga ocijenio je ideju aktivacije praznih stanova.
– Hrvatska ima velik broj neiskorištenih nekretnina koje bi uz stabilan porezni okvir i sigurnost ugovora mogle ući na tržište najma – rekao je.
No upozorio je da bez jasnih pravila i jednostavnih procedura taj potencijal neće biti iskorišten.
Liberalni pristup kao alternativa
Klasić je naglasio da se pristup njegove političke opcije temelji na povećanju ponude kroz liberalizaciju gradnje, brže izdavanje dozvola i aktivaciju zemljišta.
– Država treba biti arbitar, a ne glavni igrač – poručio je.
Zaključno je ocijenio da zakon predstavlja određeni pomak, ali uz cijenu prevelike uloge države.
– Građanima ne trebaju nove administrativne strukture, nego stanovi koje si mogu priuštiti – zaključio je.
