Alarm za ekosustav

Oprašivači nestaju: Čak 84 posto usjeva ovisi o njima, a prijeti im izumiranje

Pad populacija oprašivača u Europi otvara pitanje sigurnosti hrane i stabilnosti ekosustava, a stručnjaci upozoravaju na potrebu konkretnih mjera
Brojni pčelari sunčano vrijeme koriste za prve proljetne preglede pčelinjih zajednica Kristina Štedul Fabac/PIXSELL

Oprašivači, ključni za funkcioniranje ekosustava i proizvodnju hrane, suočavaju se s ozbiljnim padom populacija diljem Europe, a podaci pokazuju da je njihov opstanak sve neizvjesniji.

Njihova uloga daleko nadilazi prirodne procese jer izravno utječu na proizvodnju hrane i očuvanje biološke raznolikosti.

– Prenoseći pelud između cvjetova, oprašivači omogućuju razmnožavanje biljaka, genetsku raznolikost te stvaranje plodova i sjemena. Time se osiguravaju prirodna ravnoteža te hrana za ljude i životinje. Čak 90 posto divljih cvjetnica i 84 posto usjeva u Europskoj uniji ovisi o oprašivanju životinjama – kazala je Ana Milković Opašić, edukatorica u Zoološkom vrtu Grada Zagreba.

Sve veći pritisci na populacije

Unatoč njihovoj važnosti, oprašivači su izloženi sve većem broju prijetnji koje izravno utječu na njihov opstanak. Klimatske promjene, gubitak staništa, onečišćenje, pesticidi te invazivne strane vrste ubrzavaju pad njihovih populacija.

Neizvjesna je budućnost za čak 37 posto cvjetnih muha, 14 posto leptira i devet posto divljih pčela, što jasno pokazuje razmjere problema.

https://youtu.be/WLAFx1DW9Ac

Gradovi kao dio rješenja

Dio odgovora nalazi se i u urbanim sredinama, gdje se način upravljanja zelenim površinama može prilagoditi potrebama oprašivača.

– Izazove s očuvanjem oprašivača Zagreb dijeli s većinom europskih gradova. Gradovi i građani za očuvanje oprašivača mnogo mogu učiniti kako na javnim, tako i na privatnim površinama. Zbog toga europske politike zaštite prirode trebamo kroz konkretne savjete i primjere dobre prakse približiti građanima. Tome je posvećena i ova izložba – rekao je Jurica Ambrožić, voditelj Odjela za zaštitu životinja i veterinarske poslove Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje Grada Zagreba.

Smanjenje intenziteta košnje, ostavljanje dijela površina neobrađenima te sadnja cvjetnih mješavina i postavljanje hotela za kukce među mjerama su koje mogu imati konkretan učinak.

Projekt koji povezuje znanost i građane

U očuvanje oprašivača uključeni su i međunarodni projekti koji kombiniraju obnovu staništa, praćenje populacija i edukaciju javnosti.

– Zoološki vrt Grada Zagreba jedan je od osam zooloških vrtova uključenih u projekt Zoo LIFE Pollinators. Riječ je o velikoj, inovativnoj inicijativi usmjerenoj na očuvanje oprašivača, uz potporu programa LIFE. U sklopu tog projekta Zoološki vrt obnavlja i uređuje zelene površine, uključujući svoje zelene krovove, te provodi sustavno praćenje oprašivača. Organizirat ćemo edukacije za građane i poticati ih da očuvanju oprašivača doprinesu uključivanjem u projekte vezane uz zaštitu okoliša te prikupljanjem i bilježenjem podataka u aplikacije za građansku znanost – rekao je Ivan Cizelj, ravnatelj Zoološkog vrta Grada Zagreba.

Izložba tako otvara šire pitanje odnosa prema prirodi, ali i konkretne odgovornosti – jer bez oprašivača, lanac proizvodnje hrane postaje ozbiljno ugrožen.

Ana Milković Opašić
bioraznolikost
Ivan Cizelj
Jurica Ambrožić
Klimatske promjene
oprašivači
Pesticidi
Zaštita okoliša
Zoo LIFE Pollinators
Zoološki vrt grada Zagreba