Kalinić: Grad je prljaviji, sustav slabiji, a Hrvatska bez strategije
Pet godina nakon smrti Milana Bandića njegovo grobno mjesto na Mirogoju nije uređeno, a Grad Zagreb nije organizirao službeno obilježavanje obljetnice. Upravo je ta činjenica bila uvod u razgovor s Pavlom Kalinićem, stručnjakom za sigurnost i bivšim pročelnikom za upravljanje u hitnim situacijama, koji je u emisiji „Zoom“ na Z1 televiziji komentirao stanje u Zagrebu, funkcioniranje civilne zaštite i aktualne globalne sigurnosne procese.
– Bez obzira kakav je bio, radi se o najdugovječnijem gradonačelniku Grada Zagreba, čovjeku koji je dobio šest mandata i više od 20 godina vodio grad. To što pet godina nema uređeno grobno mjesto i što nema službene komemoracije je sramota i za Grad i za državu – rekao je Pavle Kalinić.
Govoreći o nasljeđu Milana Bandića, naveo je Muzej suvremene umjetnosti i novu zgradu Glazbene akademije kao projekte koji su, prema njegovoj ocjeni, trajno obilježili Zagreb. Istodobno je ustvrdio kako se pitanje groba nepotrebno administrativno komplicira te da bi se uz političku volju moglo riješiti.
“Zagreb je postao bitno prljaviji grad”
U nastavku razgovora Kalinić je ocijenio kako je Zagreb u posljednjih pet godina nazadovao u komunalnom i prometnom smislu.
– Zagreb je postao bitno prljaviji grad. Bitno je smanjen broj parkirališnih mjesta, promet je upropašten forsiranjem bicikala, a pješaci su u centru grada postali ugroženi od biciklista i vozača romobila – izjavio je Kalinić.
Naveo je primjere iz svakodnevice, tvrdeći da su prometna rješenja uvedena bez dovoljno jasnih pravila i kontrole te da se narušila ravnoteža između različitih sudionika u prometu.
Civilna zaštita i brojke „na papiru“
Govoreći o sustavu civilne zaštite, Kalinić je podsjetio na razdoblje zagrebačkog potresa 2020. godine te ustvrdio kako su se tada pokazale razlike između formalnih popisa i stvarne operativne snage.
– Imali smo preko 8000 ljudi na papiru, ali kad je došao potres, vidjelo se da je stvarni broj daleko manji. To su često bili ljudi koji realno nisu mogli sudjelovati u operativnom radu – rekao je Kalinić.
Ocijenio je da Zagreb nema dovoljan broj vatrogasaca i pripadnika civilne zaštite te da sustav nije prilagođen suvremenim sigurnosnim izazovima. Posebno je istaknuo problem nefunkcionalnog objedinjavanja sustava hitnih službi.
– Broj 112 nikada nije zaživio kako treba. Policija, vatrogasci i hitna pomoć morali su biti potpuno uvezani, ali to nikada nije dovršeno – ustvrdio je.
Kritizirao je i prometna rješenja koja, prema njegovim riječima, otežavaju pristup hitnim službama pojedinim dijelovima grada.
Skloništa, energana i otpad
Kalinić je upozorio i na nedostatak funkcionalnih skloništa u Zagrebu te na, kako je rekao, izostanak sustavnog planiranja.
– Nemamo ni skloništa ni zalihe hrane. Da biste imali sklonište, morate imati filtre, ležajeve, organizaciju. To nitko ne radi – rekao je.
Govoreći o gospodarenju otpadom, naveo je kako bez izgradnje energane Zagreb nema dugoročno rješenje.
– Bez energane nema rješenja. To može dati 20 do 25 posto električne energije potrebne gradu. Bez toga ćemo stalno imati problem – izjavio je.
Hrvatska bez strategije nacionalne sigurnosti
U širem kontekstu Kalinić je ocijenio da Hrvatska nema jasno definiranu strategiju nacionalne sigurnosti, što, prema njegovu mišljenju, otežava donošenje odluka o obrambenim prioritetima.
– Mi nemamo strategiju nacionalne sigurnosti da bismo iz nje izvlačili sve ostalo. Kupujemo tenkove, a nama treba protuzračna obrana i raketni sustavi – rekao je.
Osvrnuo se i na globalne sukobe, osobito na stanje na Bliskom istoku, ustvrdivši da se svijet nalazi u razdoblju dubokih geopolitičkih preslagivanja te da su energetska pitanja i kontrola sirovina u središtu aktualnih sukoba.
Na pitanje o mogućim migracijskim posljedicama ratova i nestabilnosti, Kalinić je rekao da Hrvatska ima dugu i zahtjevnu granicu te da bez snažnije europske potpore teško može samostalno upravljati migracijskim pritiscima.
Zagađeni zrak kao sigurnosno pitanje
U završnom dijelu razgovora Pavle Kalinić dotaknuo se i pitanja kvalitete zraka u Zagrebu, ocijenivši da je riječ o ozbiljnom, ali nedovoljno artikuliranom sigurnosnom problemu.
Na konstataciju da je zrak u Zagrebu sve zagađeniji te da se, unatoč ranijim obećanjima o rješavanju problema otpada, stanje ne popravlja, Kalinić je ustvrdio kako se o toj temi premalo govori u kontekstu javne sigurnosti.
– Nitko o tome ne govori, ali to je veliko pitanje. Zrak je sve zagađeniji, otpada je sve više, a po tom pitanju se ništa sustavno ne radi – rekao je Pavle Kalinić.
Ocijenio je da gradske službe ne djeluju koordinirano te da izostaje zajednički pristup problemima okoliša i javnog zdravlja. Posebno je naglasio da se pitanje otpada, prema njegovu mišljenju, ne može riješiti bez izgradnje energane.
– Grad Zagreb se bez energane ne može riješiti otpada. To je jedino dugoročno rješenje – ustvrdio je.
Kalinić je dodao kako se problemi zagađenja zraka, gospodarenja otpadom i komunalne infrastrukture više ne mogu promatrati isključivo kao ekološke teme, već kao pitanja koja izravno utječu na sigurnost i kvalitetu života građana.
“Bez sustavnih rješenja nema stabilnosti”
Razgovor je zaključio ocjenom da su i lokalna komunalna pitanja i globalni sigurnosni izazovi povezani nedostatkom dugoročne strategije.
– Bez sustavnih rješenja i bez jasne strategije nema stabilnosti, ni u Zagrebu ni u Hrvatskoj – poručio je Pavle Kalinić.
