Brodić: Europa ovisna o uvozu, Hrvatska treba jačati LNG i JANAF

Europa ostaje energetski ovisna o uvozu i nema snagu samostalno diktirati pravila na globalnoj karti energenata, dok Hrvatska svoju priliku traži u LNG terminalu na Krku i ulozi JANAF-a kao regionalne naftne i logističke infrastrukture, upozorava urednik portala Energypress Ivan Brodić.

Energetska slika Europe, prema Ivanu Brodiću, i dalje je obilježena strukturnom nestabilnošću jer većina država Europske unije ne proizvodi dovoljno energenata za vlastite potrebe. Pokušaj zelene tranzicije zamišljen je kao put prema većoj neovisnosti i jačanju industrijske konkurentnosti, ali spor razvoj tehnologije i dugotrajni investicijski ciklusi ostavili su kontinent u poziciji velikog uvoznika, izloženog političkim i sigurnosnim potresima na globalnom tržištu.

U takvom okviru Brodić odnose velikih sila opisuje kao dvoboj u kojem Europa nema ravnopravnu poziciju.

– Jednostavno, Evropa je u ovom trenutku mlađi partner SAD-a – rekao je Brodić, podsjećajući da je već u prvom mandatu Donalda Trumpa jasno artikulirana ambicija da europsko tržište u većoj mjeri kupuje američke energente. Prema njegovoj procjeni, povratak Sjedinjenih Američkih Država politici snažnog oslanjanja na vlastite resurse i savezništva dodatno suzio je manevarski prostor Bruxellesa.

Zelena tranzicija, plin i povratak nuklearne energije

Razdoblje jeftinijih ruskih energenata, kako tvrdi, oblikovalo je energetsku paradigmu u kojoj je plin bio zamišljen kao “transicijsko gorivo”, dok su pojedine zemlje, predvođene Njemačkom, postupno zatvarale nuklearne elektrane. Danas se taj pristup mijenja.

– Prije dvije godine na klimatskoj konferenciji se dogodio nekakav obrat i sada zapravo imamo svijest i trend da je nuklearna energija ima vrlo mali utjecaj na atmosferu u smislu ugljičnog otiska – rekao je Brodić.

Ipak, upozorava da povratak nuklearne energije nije brz proces. Od političke odluke do stvarnog rada reaktora, prema njegovim riječima, prolazi između sedam i deset godina, ovisno o brzini birokracije i investicijskim kapacitetima države.

LNG na Krku između tržišta i sigurnosti

U hrvatskom kontekstu ključnu ulogu Brodić vidi u LNG terminalu na Krku. Smatra da su geopolitičke okolnosti nakon Krima, rata u Ukrajini i sankcija na ruske energente stvorile potpuno novo okruženje u kojem sigurnost opskrbe postaje jednako važna kao i cijena.

– To nam dokazuje i puna zakupljenost našeg terminala za ukapljeni plin – rekao je Brodić, ističući interes zemalja iz okruženja za hrvatsku infrastrukturu.

Istodobno podsjeća da ukapljeni plin nosi dodatni trošak. – Naravno da je ukapljeni plin nešto skuplji za faktor troškova transporta – rekao je Brodić, naglašavajući da se cijene formiraju na burzama i da dugoročni ugovori mogu donijeti tek ograničene diskonte. Po njemu, energenti su danas istodobno tržišna i sigurnosna kategorija.

Plinska infrastruktura i povezanost s BiH

Govoreći o mreži plinovoda, Brodić ocjenjuje da je Hrvatska u znatno boljoj poziciji nego prije izgradnje LNG-a.

– Prije izgradnje terminala za ukapljeni plin na Krku, mi smo bili zemlja gdje se trošila zadnja molekula plina koja je tu ušla – rekao je Brodić, podsjećajući na slabu protočnost sustava u prošlosti.

Posebno je izdvojio južnu interkonekciju prema Bosni i Hercegovini, za koju tvrdi da ima i politički i gospodarski značaj jer prolazi kroz najrazvijenije kantone.

– Ova nova interkonekcija pristupnih plinovoda prolazi kroz najrazvijenije kantone, koji su mahom hrvatski. Zato je to i Hrvatskoj u interesu – rekao je Brodić, dodajući da se time otvara prostor za dnevnu trgovinu plinom i buduće povezivanje s južnim koridorima.

JANAF, NIS i mađarsko-srpska osovina

Na naftnom dijelu infrastrukture Brodić vidi dugogodišnji problem nedostatka interkonekcija prema zapadnim i sjevernim tržištima, dok su veze sa Srbijom i Mađarskom ostale dominantne. U tom kontekstu spomenuo je poslovnu ovisnost JANAF-a o NIS-u.

– NIS u poslovanju JANAF-a sudjeluje s nešto više od 40 posto – rekao je Brodić.

Govoreći o sankcijama i pregovorima s mađarskom stranom, naveo je da su aktualni procesi već donijeli financijske posljedice.

– Donijela im je pad prihoda od 10 do 15 posto – rekao je Brodić, uz napomenu da se čeka odluka američkog OFAC-a o budućim vlasničkim i poslovnim odnosima, što će imati izravan utjecaj na regionalne energetske tokove.

Elektroenergetska mreža kao slaba točka

Dok plinski sektor opisuje kao relativno stabilan, najveći izazov vidi u elektroenergetskoj mreži, osobito u kontekstu rasta obnovljivih izvora. Prema njegovim riječima, sustav nema dovoljno kapaciteta za prihvat i skladištenje proizvedene energije.

– Puno je energije koja se ne može privući u sustav. Nema dovoljno skladišnog prostora baterija i jednostavno propada – rekao je Brodić.

U tom kontekstu povezao je i nedavno povećanje mrežarine s potrebom ulaganja u modernizaciju sustava.

– U prosjeku 20 eura godišnje po kućanstvu, zbog odluka HERA-e vezanih uz obnovu elektroenergetske i plinske mreže – rekao je Brodić, upozoravajući da će svaka veća kriza prije ili kasnije doći do računa građana.

Sigurnost infrastrukture i sabotaže

Energetska sigurnost, prema Brodiću, više nije teorijsko pitanje. Podsjetio je na incident na LNG terminalu na Krku.

– Greenpeace je običnim čamcem došao do našeg plutajućeg terminala i ostavio grafit – rekao je Brodić, navodeći da je taj događaj otvorio pitanje razine zaštite ključnih objekata.

Šire gledano, upozorio je na rizike povezane s podmorskim kabelima i kritičnom infrastrukturom u sjevernoj Europi.

 – Energetska infrastruktura u svim ratovima od kada je ljudske povijesti legitimna je meta vojnih djelovanja – rekao je Brodić, povezujući aktualne sabotaže i kibernetičke napade s ratom u Ukrajini i napetostima između velikih sila.

OECD i depolitizacija javnih poduzeća

Jedan od oštrijih dijelova razgovora odnosio se na upravljanje državnim energetskim kompanijama i zahtjeve OECD-a. Brodić tvrdi da se u regiji politika i dalje snažno miješa u uprave javnih poduzeća.

– U balkansko-mediteranskom kontekstu to je situacija u kojoj se glasovi kupuju na proračunu, odnosno sinekurama – rekao je Brodić.

Kao ključni problem naveo je kratke, šestomjesečne mandate uprava.

– Vlada imenuje uprave na šest mjeseci, što za biznis nije dobro jer stvara nesigurnost i za partnere i za investitore – rekao je Brodić, ističući da OECD ne traži nužno privatizaciju, nego depolitizaciju i profesionalizaciju upravljanja.

Energetska “suverenost” i mogući preokret

Na pitanje o energetskoj neovisnosti Brodić je relativizirao sam pojam suverenosti. Po njemu, čak ni zemlje bogate energentima nisu potpuno neovisne jer ovise o tehnologiji i tržištima. Ključ vidi u omjeru domaće proizvodnje i uvoza te u diversifikaciji dobavnih pravaca. U tom smislu smatra da je Hrvatska u sektoru ugljikovodika relativno dobro diverzificirana, dok u električnoj energiji i dalje ostaje značajan uvoznik.

Kao mogući preokret za Europu izdvojio je razvoj nove generacije manjih nuklearnih elektrana.

– To je nova nuklearna tehnologija koja bi omogućila značajno jeftinije i brže postavljanje manjih reaktora – rekao je Brodić, ocjenjujući da bi takav tehnološki iskorak, zajedno s jasnijim razgraničenjem interesnih sfera velikih sila, mogao donijeti dugoročniju stabilnost tržišta.