Zelena akcija poručila Tomaševiću: Spaljivanjem otpada Zagreb ne može biti klimatski neutralan

Više od 30.000 tona miješanog otpada godišnje, koliko Grad Zagreb planira pripremati za energetsku oporabu spaljivanjem u sklopu budućeg Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, našlo se u središtu konferencije za medije Zelene akcije održane ispred zgrade gradske uprave, na dan kada je otvoreno javno savjetovanje o nacrtu Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba do 2029. godine.

Plana koje smatraju neprihvatljivima i potencijalno štetnima za okoliš i građane. Gradonačelniku su uručili dopis s primjedbama i simbolični rekvizit, poručivši da očekuju da gradska uprava „čuje glas građana“ u procesu donošenja jednog od ključnih strateških dokumenata za sljedeće četiri godine.

U fokusu kritika našla se najava da će se miješani komunalni otpad u Resniku pripremati za energetsku oporabu, odnosno spaljivanje. Aktivisti upozoravaju da takav pristup, prema njihovim tvrdnjama, otvara pitanje emisija štetnih plinova, utjecaja na zdravlje i nesklada s klimatskim ciljevima koje Grad javno ističe.

– Kako se posluša građana i odustane od štetnog spaljivanja otpada? – poručio je Marko Košak iz Zelene akcije.

– Miješani otpad koji nastaje u Zagrebu planira se u sklopu Centra za gospodarjenje otpadom u Resniku pripremati za danju oporabu spaljivanjem – dodao je, naglašavajući da je, prema njegovim riječima, riječ o „višestruko problematičnom rješenju“.

Košak je upozorio i na širi europski kontekst, navodeći da Europska unija, kako kaže, više ne financira izgradnju novih postrojenja za spaljivanje otpada te najavljuje visoke penale za svaku tonu spaljenog otpada. – Znamo da se Grad Zagreb voli hvaliti da je u misiji da postane klimatski neutralan grad, zato ovdje danas pitamo gradonačelnika čuje li on sebe kada kaže da uz spaljivanje više od 30.000 tona otpada godišnje Zagreb planira postati klimatski neutralan – rekao je Košak.

Očekuju veću razinu otvorenosti

Osim spaljivanja, kao posebno spornu točku istaknuli su, kako tvrde, nedostatak konkretnih mjera za prevenciju nastanka otpada. Aktivisti su naglasili da je upravo prevencija na vrhu hijerarhije gospodarenja otpadom propisane europskim direktivama te izrazili sumnju da se, kako su naveli, količine otpada ne smanjuju kako bi sustav imao „dovoljnu kalorijsku vrijednost“ za planirano spaljivanje.

Javno savjetovanje o Planu gospodarenja otpadom otvoreno je za građane i zainteresiranu javnost, a iz Zelene akcije poručuju da je upravo sudjelovanje građana ključno kako bi se, prema njihovim riječima, izbjegle dugoročne ekološke i financijske posljedice. Upozoravaju da bi eventualne kazne na razini Europske unije, ako do njih dođe, mogle završiti kao dodatni trošak za gradski proračun.

Rasprava o otpadu odvija se u trenutku kada je gradska uprava pod povećalom javnosti i zbog drugih velikih komunalnih projekata, uključujući i ranije otvorena pitanja transparentnosti postupaka i odgovornosti u slučaju Ustanove za upravljanje sportskim objektima, gdje su istrage i uhićenja već ostavili trag na percepciju upravljanja gradskim sustavima. Aktivisti poručuju da upravo zato očekuju veću razinu otvorenosti i uključivanja javnosti u donošenje odluka koje će, kako kažu, dugoročno oblikovati okoliš i kvalitetu života u Zagrebu.