Tomislav Sokol: Sve što Možemo! predstavlja kao svoj uspjeh, plaćeno je europskim fondovima

Tomislav Sokol, zastupnik u Europskom parlamentu, u emisiji ZOOM na Z1 Televiziji iznio je široku analizu globalnih odnosa, farmaceutske politike Europske unije i mehanizama odlučivanja u Bruxellesu, tvrdeći da su lijekovi, energija i industrija temelj “strateške autonomije” Europe. U drugom dijelu razgovora prebacio se na Zagreb, gdje je kroz poreznu politiku, proračun, urbanizam, financiranje udruga i razvoj platforme Možemo! iznio ocjenu da grad “stagnira” unatoč, kako je rekao, povijesno visokoj razini prihoda i europskog novca.

“Najveće preslagivanje od Drugog svjetskog rata”

– Rekao bih da je općenito svijet u najvećem preslagivanju od Drugog svjetskog rata – kaže Sokol.

Na početku razgovora Sokol je promjene u globalnim odnosima vezao uz, kako je naveo, gubitak pozicije Sjedinjenih Američkih Država kao neupitne sile kakva je bila nakon pada Istočnog bloka.

– Temeljni uzrok je zapravo taj što Amerika gubi svoju poziciju globalne dominacije koju je imala do sada, pogotovo od 1990. godine, nakon pada Istočnog bloka, kada su bile neupitna globalna sila i kontrolirale svjetska trgovinska, društvena i kulturna kretanja, a na kraju krajeva i vojno intervenirale kada su smatrale da je to potrebno – naglašava Sokol.

U tom je kontekstu iznio i niz brojčanih procjena o američkom proračunu, deficitu i javnom dugu, uspoređujući razinu zaduženosti s grčkom krizom.

– Oni imaju oko 2000 milijardi dolara godišnjeg deficita i došli su gotovo na 130 posto BDP-a javnog duga. To je razina na kojoj je bila Grčka u vrijeme svoje krize – kaže Sokol.

Govoreći o industriji i geopolitičkim odnosima, ustvrdio je da SAD, prema njegovu viđenju, industrijski zaostaje za Kinom, posebno u strateškim resursima, što može biti presudno u dugotrajnim sukobima.

– Industrija dobiva rat, to vidimo na primjeru Ukrajine, gdje se Rusija prebacila na vojnu ekonomiju i rezultati se vide na terenu – rekao je Tomislav Sokol.

Europa, carine i odnos prema SAD-u

– Europa i tako ima jake adute u odnosu na Ameriku, dakle trgovinske – podsjeća Sokol.

Sokol je govorio o percepciji da je američko gospodarstvo snažno, a europsko slabo, navodeći da Europa u razmjeni robe ostvaruje suficit sa Sjedinjenim Američkim Državama i izvozi strateške proizvode, poput hrane i lijekova.

– Mi više izvozimo u Ameriku ključne proizvode, poput hrane i lijekova, nego što uvozimo – rekao je Sokol.

Digitalne usluge naveo je kao segment europske ovisnosti, dok je energetsku politiku povezao s odlukama o zatvaranju nuklearnih elektrana i oslanjanju na obnovljive izvore.

– Nakon rata u Ukrajini postali smo u velikoj mjeri ovisni o uvozu energenata iz Amerike – naglašava Sokol.

Kritični, inovativni i generički lijekovi

Središnji dio razgovora posvetio je farmaceutskoj politici i zakonodavstvu o kritičnim lijekovima.

– Postoje dvije dimenzije farmaceutske industrije. Jedno su inovativni lijekovi, u koje se ulažu desetci milijardi dolara da bi se razvili, prošli klinička ispitivanja i došli na tržište, a drugo su generički lijekovi, koji dolaze nakon isteka zaštite i koji su kemijski isti, ali bez brenda i zato puno jeftiniji – objašnjava Sokol.

Naglasio je da se zdravstveni sustavi u velikoj mjeri oslanjaju upravo na generičke lijekove.

– Ti generički lijekovi su osnova zdravstvenih sustava. Na njima se temelje liste lijekova HZZO-a i drugih osiguranja – rekao je Sokol.

Upozorio je da se velik dio tih lijekova uvozi iz Indije i Kine te da sustav javne nabave pogoduje jednom dobavljaču.

– Kod javne nabave uvijek pobjeđuje najniža cijena i na taj način direktno se uništava europska industrija i pomaže konkurenciji iz Kine i Indije – rekao je Sokol.

Pravilo proizvodnje u Europskoj uniji

– Ako želite prodavati lijekove u Europskoj uniji, morate barem 50 posto svojih aktivnih sastojaka ili finalnog proizvoda proizvoditi na teritoriju Europske unije – objašnjava Sokol.

Objasnio je da je cilj takvog pravila zadržati investicije u Europi i spriječiti seljenje proizvodnje u SAD ili Aziju.

– Time radimo pritisak na industriju da ulaže u Europi, a ne da sve ode u Ameriku, Kinu ili Indiju – rekao je Sokol.

Zajednička nabava i dolazak lijekova u male države

Sokol je naveo da inovativni lijekovi često dolaze u Njemačku i Francusku dvije do tri godine prije nego u manje i istočne članice.

– Novi onkološki lijekovi dođu u Njemačku dvije ili tri godine prije nego u Hrvatsku, Litvu ili Bugarsku – kaže Sokol.

Kao rješenje opisao je zajedničku javnu nabavu.

– Ako nas nastupi pet ili više država zajedno, mi smo veće tržište, imamo jaču pregovaračku poziciju i možemo dobiti bolje cijene i brže rokove isporuke – smatra Sokol.

Zalihe lijekova i obvezujuća raspodjela

Sokol je govorio o gomilanju zaliha u velikim državama.

– Velike zemlje drže zalihe lijekova za šest mjeseci ili više, a malima često ne ostane ništa – naglašava Sokol.

Najavio je prijedlog obvezujuće europske odluke u slučaju nestašica.

– Ako se utvrdi da isti lijek postoji na zalihi u Francuskoj ili Njemačkoj, želimo da se donese obvezujuća odluka da taj lijek moraju poslati onima koji ga nemaju, primjerice Hrvatskoj ili Slovačkoj – objašnjava Sokol.

Veto, Tomislav Picula i sukob oko jednoglasnosti

U dijelu o institucijama Europske unije Sokol je otvoreno govorio o raspravama o ukidanju prava veta.

– Hrvatska ima pravo veta, može reći “mi to ne želimo” i cijela procedura staje. To je najjači mehanizam za zaštitu interesa malih država – naglašava

Sokol.

U tom je kontekstu izravno spomenuo SDP-ovog zastupnika Tomislava Piculu.

– Picula i dio SDP-a zalažu se za ukidanje jednoglasnosti i odlučivanje preglasavanjem. Ja sam javno pitao kako to da s jedne strane govore o suverenizmu, a s druge žele ukinuti najjači mehanizam zaštite malih država – rekao je Tomislav Sokol.

Dodao je da se, prema njegovim riječima, u javnosti o toj temi malo govori.

– Mediji su to prešutjeli, a pitanje je ključno za položaj malih država u Europskoj uniji – rekao je Sokol.

Zagreb: “Sve je povezano, a Možemo! nije nastao ovdje”

Nakon europskih tema razgovor je prešao na Zagreb, uz konstataciju da je Sokol politički stasao u Zagrebu i da je godinama bio prisutan u gradskoj politici prije odlaska u Europski parlament. Na pitanje koliko lokalne teme dopiru do Bruxellesa rekao je da je sve povezano i da dio zagrebačkih politika vidi kao odraz šire ideološke matrice.

– Sve je povezano. Sve ovo što radi Možemo! u Zagrebu došlo je izvana. Nije to nastalo u Hrvatskoj. Ja znam dio tih ljudi – rekao je eurozastupnik.

Govorio je o umrežavanju kroz udruge početkom 2000-ih i naveo financiranje iz inozemstva.

– Oni su stasali početkom 2000-ih u prostoru u Preradovićevoj koji se zvao Mama. Tamo su se umrežavali. To je financirala Otvoreno društvo, Soros. Kasnije su dobili druge izvore, zaklade europskih zelenih – rekao je Sokol.

Rekao je da je platforma Možemo! nastala iz tog kruga udruga i da danas, prema njegovoj tvrdnji, imaju novog financijera.

– Sve te udruge iz kojih je Možemo! stasao sada imaju novog financijera, a to je Grad Zagreb – rekao je zastupnik.

Spomenuo je i primjer udruge Domino, povezujući je s Goranom Bosancem i rastom financiranja.

– Udruga Domino, koju je osnovao moj kolega iz Europskog parlamenta Goran Bosanac, dobila je porast financiranja preko 400 posto – podsjeća.

“Nisu dobili izbore na ideologiji, nego na priči o komunalnom i korupciji”

U nastavku je tvrdio da Možemo! nije dobio izbore na ideologiji, nego na drugačijem narativu, te spomenuo Darija Juričana u kontekstu kampanje protiv Milana Bandića.

– Oni nisu izbore dobili na ideološkoj priči. Oni su upravo radili suprotno. Oni su glumili da su se bavili komunalnim temama, boriti protiv korupcije, srediti javne financije. Naravno, Bandića su preko Juričana, kojeg sad isto obilato financiraju, potpuno pretvorili u demona i na taj način su dobili izbore, a ne time što su promovirali seksualni odgoj i tako dalje – rekao je Tomislav Sokol.

Sokol je rekao da želi razjasniti vlastiti odnos prema Milanu Bandiću i odbacio etiketu “bandićevca” koja se, po njegovim riječima, lijepi svima koji kritiziraju Možemo!.

– Ja sam još 2020. otvoreno rekao, i to je bilo u svim medijima tada, da Bandić nije budućnost Grada Zagreba. Ja s Bandićem nikad nisam imao veze osobne, nikakve. Ja nikad nisam bio veliki ljubitelj Milana Bandića – rekao je Sokol.

– Nitko mi tu ne može reći da ja sad napadam Možemo! zato što sam ja neki Bandićevac. Kao što oni vole to tako. Svi smo mi Bandićevci, kogod nešto kritički – rekao je Tomislav Sokol.

“Dvije liste bivših Bandićevaca podijelile su glasove”

Govoreći o izborima i većini u Skupštini Grada Zagreba, ustvrdio je da je Možemo! profitirao zbog postojanja dviju lista bivših Bandićevih ljudi.

– Njima je dobro došlo na ovim izborima da ste imali dvije liste bivših Bandićevaca, koje su podijelile glasove. Da tog nije bilo, ne bi sigurno Možemo! imalo većinu u Skupštini koju imaju sada – dodaje.

Dodao je da njegov “track record” nema veze s Bandićem, ali da je govorio o šteti koju je Bandić ostavio Zagrebu.

– Uglavnom, ja sigurno nisam Bandićevac. Moj track record nema nikakve veze s Bandićem. I ja sam govorio da je Bandić u velikim stvarima napravio ogromnu štetu – naglašava Sokol.

“Kupovao glasove, bez vizije razvoja – zato Zagreb zaostaje”

Sokol je opisao način na koji je, prema njegovoj ocjeni, Bandić vodio grad.

– Bandić je funkcionirao na način da je kupovao glasove raznih interesnih skupina, ali uopće nije imao nikakvu viziju razvoja. I to je ono zašto Zagreb sad jako zaostaje – rekao je Sokol.

Zatim je rekao da aktualna vlast, prema njegovom sudu, nije bolja, a ideološki segment vidi kao dodatni problem.

– Ali Možemo!, tu nije ništa bolje, dapače u tom segmentu, a još gori su ove ideološke ludosti koje nam nameću – inzistira eurozastupnik.

– Jer koji je njihov argument? Za razliku od Bandića, ništa baš puno ne radimo, ali smo bar pošteni i sredili smo financije –dodaje.

Odmah je potom dodao da ne prihvaća takvu sliku i spomenuo institucije.

– Koga su pošteni, to vidimo sad. Bave se razne institucije time koga su oni pošteni, a vidimo kako svoje financiraju – rekao je.

“Zagreb ne bi bankrotirao: Sav porez na dohodak ide u gradsku kasu”

Sokol je rekao da je financijska pozicija Zagreba iznimno povoljna jer se sav prihod od poreza na dohodak slijeva u gradski proračun.

– Sve što ide iz plaća Zagrepčana, što se plaća u porezima, ja plaćam poreze, sve to ide u kasu Grada Zagreba – rekao je Sokol.

U istoj je misli iznio i tvrdnju da bi grad, prema njegovom opisu, i uz loše upravljanje financijski stajao stabilno.

– Drugim riječima, ti da si doslovce polupismeni, napijandura, polunadrogiran i da vodiš grad, financijski bi dobro stajao – rekao jenaš sugovornik.

– U ovoj situaciji, gdje država nikad nije stajala bolje, gdje je državi rastao kreditni rejting, automatski raste i grad u Zagrebu. To ide praktički automatizmom – rekao je zastupnik.

Objasnio je i što to znači za zaduživanje.

– Viši kreditni rejting znači niže kamatne stope. To znači da oni sada mogu uzeti kredit s manjom kamatnom stopom, ne znam, tri posto, i refinancirati kredite koje su uzimali s kamatama od šest posto – naglašava.

“Sve što prikazuju kao svoj uspjeh – omogućila je Vlada kroz fondove”

Sokol je rekao da aktualna vlast u Zagrebu, po njegovoj ocjeni, koristi europski novac i državne instrumente, a rezultate predstavlja kao vlastite.

– I još imaju sve novce iz europskih fondova kojima je HDZ-ova Vlada osigurala – rekao je Tomislav Sokol.

– Sve vrtiće, škole, sve što se u Zagrebu obnovilo, obnavlja se i gradi, što oni sad na velika vrata prezentiraju kao svoj uspjeh, sve je to omogućio HDZ dijelom kroz Nacionalni plan oporavka i otpornosti, dijelom kroz Fond solidarnosti, a dijelom kroz redovne europske fondove – rekao je Sokol.

Dodao je da bez državnog prioriteta obnove Zagreba, kako kaže, takvog ciklusa ne bi bilo.

– Svega toga ne bi bilo da HDZ-u i Vladi na nacionalnoj razini nije bio prioritet obnova Zagreba, ulaganje u infrastrukturu nakon potresa i svega ostalog – inzistira Sokol.

“Zagreb zaostaje: Otpad, promet i strateški projekti”

– Zagreb zaostaje u ogromnom broju stvari, od zbrinjavanja otpada do rješavanja prometnih problema, koji su sve gori i gori – rekao je Tomislav Sokol.

Govorio je o Sarajevskoj i o radovima na tramvajskoj infrastrukturi, ali ih je opisao kao parcijalne mjere.

– Neke ceste se proširuju, neke se grade, imamo Sarajevsku, to je u redu. Gradi se Travanska pruga prvi put nakon 25 godina, ali to su ad hoc mjere koje rješavaju manje segmente problema, a strateških stvari tu nema – rekao je naš sugovornik.

“Jarunski most su stopirali, pet godina na vlasti i ništa”

Posebno je izdvojio Jarunski most.

– Najvažniji je novi Jarunski most, koji su oni de facto stopirali – rekao je.

– O tome se govori desetljećima, ali oni su to de facto stopirali. Već su na vlasti pet godina i od toga ništa – ističe.

Opisao je i promjenu komunikacije nakon reakcija građana.

– Jedno vrijeme su pustili probni balon da to uopće nije potrebno, da vide kako će ljudi reagirati. Ljudi nisu dobro reagirali pa su onda rekli da će ipak graditi, ali vidimo da to nije prioritet – rekao je zastupnik.

“Nema pravog dijaloga s HŽ-om, a željeznica ima najveći potencijal”

Sokol je rekao da Zagreb ne koristi dovoljno potencijal željeznice kao dijela javnog prijevoza.

– Nema pravog dijaloga s HŽ-om oko željeznice. Željeznica u gradu Zagrebu ima najveći potencijal što se tiče javnog prijevoza – ističe eurozastupnik.

– Ja idem željeznicom u centar grada, meni je to sedam minuta. Ali to treba integrirati s javnim prijevozom, treba graditi nova stajališta – rekao je naš sugovornik.

Dodao je da grad mora biti proaktivniji.

– Grad Zagreb treba doći s inicijativama. Nije dovoljno imati jedan sastanak u godinu dana i reći “imali smo sastanak” i onda ništa. Treba gurati, doći s konkretnim prijedlozima i pokrenuti stvari – rekao je Sokol.

Osvrnuo se i na zatvaranje ulica i prometne posljedice, uz primjer Ulice Đure Deželića.

– Tu je kaos totalan. Napravili su dodatne probleme zatvaranjem nekih ulica. Na Ulici Đure Deželića su otvorili jednu traku pa napravili kaos, a nisu puno pomogli biciklistima – tvrdi Sokol.

– Proračun je nikad veći, potrošnja je nikad veća. Jednostavno nije dovoljno – naglasio je.

“Zagreb gubi ekonomski motor, privatna inicijativa slabi”

– Zagreb gubi taj ekonomski motor koji je nekad imao. Privatna inicijativa i gospodarska inicijativa su sve manje i manje – rekao je Sokol.

Ponovno je naveo poreznu politiku i razliku prema drugim gradovima.

– Grad Zagreb je odlučio da porezne stope budu najviše, za razliku od Osijeka. Jedan liječnik ili profesor u Zagrebu u istom rangu s onim u Osijeku ima nekoliko stotina eura nižu plaću zbog ovakve politike – smatra Sokol.

– Oni su odlučili maksimalno oporezovati privatni sektor, pokupiti što god više mogu, a pozitivne investicije i strateške iskorake ne vidimo – rekao je Sokol.

U toj je liniji zaključio da poduzetnici sele u okolne gradove.

– U situaciji gdje su prometne gužve sve veće, komunalna situacija takva kakva je, a porezi najviše u državi, ako ste poduzetnik otići ćete u Veliku Goricu, Rugvicu ili Svetu Nedelju, a ne raditi u Zagrebu – rekao je Tomislav Sokol.

“Antibiznis atmosfera i GUP: manje gradnje znači veće cijene”

Sokol je rekao da u Zagrebu vlada atmosfera u kojoj se investitor u startu promatra kao sumnjiv, a zatim je to povezao s izmjenama GUP-a.

– Antipoduzetnička, antibiznis atmosfera je takva da se kad netko želi investirati u startu smatra da je kriminalac ili profiter – rekao je Tomislav Sokol.

– Ako uzmemo izmjene GUP-a, oni su otežali gradnju, smanjili koeficijente izgrađenosti i tako dalje. Manje gradnje znači manju ponudu, potražnja ostaje ista, što znači veće cijene – rekao je Tomislav Sokol.

Dodao je da, kako tvrdi, nije napravljeno ništa na planiranju i komasaciji, primjerice na Trnju.

– Nisu napravili ništa na planiranju, nisu ni predvidjeli okrupnjavanje zemljišta i izgradnju rastera ulica kao na Trnju. Otežali su gradnju i investicije i to će dovesti do još većih cijena za građane – rekao je naš sugovornik.

“Brownfield područja stoje, investitore tjeraju na periferiju”

U završnom dijelu ovog bloka otvorio je pitanje Gredelja i drugih lokacija.

– Brownfield područja, Gredelj i tako dalje stoje već godinama. Oni su na vlasti već pet godina i ne mogu više Bandića optuživati za to – rekao je  Sokol.

– Sve manje isplativosti zemljišta, sve manje isplativosti investicije. Praktički tjeraju investitore da ulažu na periferiji, u Svetu Klaru, Brezovicu i tako dalje, gdje se stvaraju komunalni problemi, a stvari se ne rješavaju – rekao je eurozastupnik.

Zaključio je da bi gradu bilo jeftinije razvijati brownfield zone jer infrastruktura već postoji.

– Investitorima i gradu bi bilo relativno jeftinije da se brownfield investicije razvijaju, jer su komunalne stvari već sređene, struja, voda, plin, sve je tu – rekao je Tomislav Sokol.

“U Zagrebu se uvodi na mala vrata: Izvannastavne aktivnosti i pristanak roditelja”

Na kraju razgovora otvorena je i tema školskih sadržaja, pri čemu je Sokol rekao da zdravstveni odgoj već postoji u nacionalnom kurikulumu, ali da se novi sadržaji pokušavaju uvoditi kroz izvannastavne aktivnosti.

– Zdravstveni odgoj već postoji u nacionalnom kurikulumu. Nije točno da se to u školama ne uči. Ono što oni rade je da to uvode na mala vrata kroz izvannastavne aktivnosti, za koje po zakonu ne treba odobrenje ministarstva – rekao je Tomislav Sokol.

U tom je dijelu naglasio da roditelji moraju dati suglasnost i da, kako je rekao, to treba osvijestiti.

– Roditelji moraju dati svoj pristanak. Važno je da roditelji budu svjesni da je na njima odluka hoće li njihovo dijete to slušati ili ne – rekao je Tomislav Sokol.

Sokol je zaključio i širim stavom o ulozi Europske unije za male države, uz procjenu da je Hrvatskoj u interesu očuvanje Unije.

– Nama je u interesu očuvanje Europske unije i kroz nju zastupati interese Hrvatske. Slabljenje Europske unije bi za male države bilo katastrofa. Bili bismo na vjetrometini velikih sila – rekao je Tomislav Sokol.