Mladi u Hrvatskoj na dnu europske ljestvice: Tek šest posto radi uz školovanje, EU prosjek četiri puta veći
Goran Kovacic/PIXSELL Europski prosjek mladih u dobi od 15 do 29 godina koji su istodobno zaposleni i uključeni u formalno obrazovanje u 2024. godini iznosi 25,4 posto, a Hrvatska s udjelom od svega šest posto ostaje na samom dnu ljestvice.
Europa uči i radi, Hrvatska zaostaje
Podaci Eurostata za 2024. godinu otkrivaju snažne razlike među državama Europske unije kada je riječ o navici mladih da uz školovanje rade. Na samom vrhu nalazi se Nizozemska, gdje čak 74 posto mladih istodobno pohađa formalno obrazovanje i ima posao. Slijede Danska s 56 posto, Njemačka s 46 posto i Austrija s 44 posto, zemlje u kojima je povezivanje obrazovnog sustava i tržišta rada već godinama dio institucionalne politike i prakse.
Iza vodeće skupine nalaze se Finska i Irska s udjelima od oko 40 posto, dok se europski prosjek zaustavlja na 25 posto. U toj sredini su i države poput Francuske, Švedske i Estonije, gdje između četvrtine i trećine mladih stječe radno iskustvo paralelno sa školovanjem.
Hrvatska među posljednjima
Hrvatska s udjelom od šest posto spada među najslabije rangirane države u Europskoj uniji. Isti postotak bilježi i Grčka, dok je jedino Rumunjska još niže, s tek dva posto mladih koji istodobno rade i studiraju ili se školuju. Neposredno iznad Hrvatske nalaze se Italija, Slovačka i Bugarska s oko sedam posto, dok se Češka i Mađarska kreću između osam i devet posto.
Takav poredak jasno pokazuje da u Hrvatskoj i dijelu jugoistočne Europe spajanje formalnog obrazovanja i rada još uvijek nije raširena praksa, za razliku od sjevernih i zapadnih članica Unije, gdje je studentski i učenički rad integriran u obrazovne modele, ali i potaknut poreznim, institucionalnim i tržišnim mehanizmima.
Photo: Marko Picek/PIXSELL
Razlike koje oblikuju tržište rada
U državama s visokim udjelom zaposlenih učenika i studenata, poslodavci često nude fleksibilne oblike rada prilagođene školskim obvezama, dok obrazovne institucije surađuju s gospodarstvom kroz dualne modele, prakse i sustave stručnog osposobljavanja. U Hrvatskoj takvi oblici suradnje postoje, ali prema europskim pokazateljima ostaju ograničenog dosega i ne utječu značajnije na ukupnu statistiku mladih koji rade uz obrazovanje.
Posljedica toga je da velik dio mladih na tržište rada ulazi tek nakon završetka školovanja, bez prethodnog radnog iskustva, dok se u zemljama poput Nizozemske, Danske i Njemačke radne navike i kontakti s poslodavcima stvaraju već tijekom srednjoškolskog i studentskog razdoblja.
Hrvatska stvarnost
Europski prosjek od 25,4 posto pokazuje da se u velikom dijelu Unije rad uz obrazovanje smatra uobičajenim dijelom odrastanja i profesionalnog razvoja. Hrvatskih šest posto, nasuprot tome, svrstava zemlju u skupinu država u kojima se mladi znatno rjeđe odlučuju ili imaju priliku spojiti školovanje i zaposlenje.
Kako se tržište rada u Europskoj uniji sve više oslanja na ranu integraciju mladih kroz prakse, studentske poslove i dualne modele obrazovanja, razlika između zemalja s visokim i niskim udjelom zaposlenih učenika i studenata postaje jedan od pokazatelja dugoročnih razlika u konkurentnosti i zapošljivosti mladih generacija.
