Plan otpada pred zidom: Jakuševec se zatvara, Resnik kasni, a “ostatak” nema gdje završiti
Plan Grada Zagreba predviđa zatvaranje odlagališta Jakuševec i početak rada novog Centra za gospodarenje otpadom u Resniku u roku od tri godine, no dio građana i udruga na javnom skupu poručuje da dokument donosi brojke bez operativnih rješenja i ostavlja otvoreno ključno pitanje – gdje završava ostatak otpada ako energana nije u planu.
Pred Malom dvoranom Lisinski okupili su se građani koji su željeli čuti kako Grad Zagreb namjerava riješiti problem otpada, jedan od najdugotrajnijih izazova metropole. U fokusu rasprave našli su se ambiciozni rokovi za zatvaranje Jakuševca i izgradnju Centra za gospodarenje otpadom u Resniku, kao i operativna pitanja o zbrinjavanju frakcija koje se ne mogu reciklirati.
– Ovaj plan apsolutno ništa ne predviđa niti ima ikakva rješenja, tu se nabacuju nekakve brojke i nekakve želje, međutim realnost je znatno drukčija od onoga što stoji u papiru – rekao je Josip Pavlović, predsjednik udruge Ekologija grada.
Resnik bi trebao početi s radom za tri godine
Prema gradskim najavama, Centar u Resniku trebao bi započeti s radom za tri godine, što je vremenski okvir koji je izravno vezan uz zatvaranje odlagališta Jakuševec, čiji se kapacitet, prema procjenama, može koristiti do 2029. godine. Stanari Resnika upozorili su da se projekt planira uz postojeći pogon pročistača otpadnih voda i da takva koncentracija postrojenja nije u interesu lokalne zajednice, piše HRT.
– Centar sam po sebi ima mali postotak odvajanja, suprotan je cirkularnoj ekonomiji, proizvodi velike negativne učinke na okoliš, stanovništvo i tlo – rekla je Branka Genzić Horvat, predsjednica Udruge za zaštitu okoliša Resnik (UZOR).
Pitanje koje se ponavljalo tijekom rasprave odnosilo se na sudbinu ostatka otpada, tzv. „rejecta“, u slučaju da u Resniku ne bude postrojenja za energetsku oporabu. Gradska uprava navela je da su rokovi definirani planom, ali i da izgradnja energane ne ovisi isključivo o Gradu.
– Ovaj plan je jasno odredio aktivnosti i nekakav period koji je potreban da bi se te aktivnosti završile do 2029. Realno nije da bi se bilo gdje energana na području Grada Zagreba izgradila u tom vremenu, osim toga da bi se ona izgradila potreban je nekakav dogovor s nadležnim ministarstvima, odnosno HEP-om – navela je Ana Pavičić Kaselj, pročelnica Gradskog ureda za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje.
Zelena akcija protiv spalionice
Suprotan smjer zagovaraju iz Zelene akcije, koji pozivaju na odustajanje od spalionice i veću upotrebu materijalne oporabe.
– Pozivamo Grad Zagreb da primijeni bolja, dokazana rješenja kojim se i taj neodvojeni otpad maksimalno može iskoristiti kao sirovina za različite vrste industrija, na taj način možemo ispuniti ciljeve – rekao je Marko Košak, potpredsjednik Zelene akcije.
Grad u međuvremenu nastavlja s mjerama na terenu. Prema planu, postavljanje polupodzemnih spremnika predviđeno je na ukupno 750 lokacija, uz najavu izgradnje centara za ponovnu uporabu i povećanja stope odvajanja otpada. Građani svoje primjedbe i prijedloge još mogu uputiti kroz E-savjetovanje, koje traje do 4. veljače.
