Udruga Resnik: CGO u Zagrebu znači uvoz smeća, spalionicu i trajni trošak za građane
Udruga za zaštitu okoliša Resnik oštro je reagirala na Nacrt prijedloga Plana gospodarenja otpadom Grada Zagreba i prateću Stratešku studiju utjecaja na okoliš, tvrdeći da dokument ne donosi održivi razvoj, nego otvara prostor za uvoz otpada, izgradnju spalionice i dugoročno povećanje troškova koje će, kako navode, snositi građani.
Plan kao “post festum” dokument
Javna rasprava o Planu gospodarenja otpadom Grada Zagreba za razdoblje do 2029. godine, koja je u tijeku, prema stajalištu Udruge za zaštitu okoliša Resnik, ne postavlja temelje za funkcionalan i transparentan sustav, već predstavlja formalno pokriće za nastavak već započetog projekta izgradnje Zagrebačkog centra za gospodarenje otpadom u Resniku. U priopćenju za medije udruga dokument opisuje kao “post festum” plan koji pokušava uskladiti postojeće zahvate s propisima, umjesto da, kako navode, krene od potreba građana i cilja smanjenja količina otpada.
– Takav prijedlog Plana nije u interesu građana Zagreba i predstavlja nastavak politike koja dugoročno ugrožava okoliš i kvalitetu života – poručila je Branka Genzić-Horvat.
Najveći CGO u Hrvatskoj na rubu naselja
U fokusu kritika nalazi se predviđena koncentracija ključnih postrojenja na jednoj lokaciji. Prema tumačenju udruge, Plan podrazumijeva izgradnju najvećeg centra za gospodarenje otpadom u Republici Hrvatskoj upravo u Resniku, s proizvodnjom goriva iz otpada, SRF-a i RDF-a, u količini od oko 130.000 tona godišnje. Takav model, upozoravaju, dugoročno veže grad uz spalionicu i onemogućuje razvoj alternativnih rješenja koja bi se temeljila na smanjenju, ponovnoj uporabi i odvojenom prikupljanju otpada, uz činjenicu da se planirana lokacija nalazi na udaljenosti od oko 370 metara od prvih kuća.
– Ovdje se stvara koncentracija najgorih sadržaja na jednom mjestu, uz naselje, bez jasne strategije kako će se grad dugoročno izvući iz spirale sve većih količina otpada – naglasila je Branka Genzić-Horvat.
Uvoz otpada i gorivo za spalionicu
Posebno se ističe pitanje uvoza pomiješanog otpada iz Zagrebačke županije. Udruga navodi da bi se otpad dovozio u Zagreb preko pretovarnih stanica radi proizvodnje goriva za buduću spalionicu, uz ograničene mogućnosti gradske kontrole nad količinama i porijeklom otpada. Takav sustav, poručuju, stvara prostor za interesne skupine, dok se zdravstveni, okolišni i financijski rizici prebacuju na lokalnu zajednicu.
U istom kontekstu upozoravaju i na planove za sušenje i proizvodnju goriva iz mulja s pročistača otpadnih voda, koji bi se također koristio kao dio ulaznog materijala za spaljivanje.
Gdje s pepelom i ostatnim otpadom
Spornim smatraju i planiranje lokacije same spalionice, koja se u dokumentu razmatra u nastavku centra u Resniku ili na području TE-TO Savica/Žitnjak. Udruga upozorava da Plan ne navodi gdje bi se odlagao najotrovniji pepeo nastao spaljivanjem otpada, niti gdje bi završavao ostatni otpad koji ne ulazi u proces, što smatraju jednim od ključnih propusta strateškog dokumenta.
– Ne možete planirati spalionicu bez odgovora na pitanje gdje ide pepeo i ostatni otpad. To je temelj svake ozbiljne studije, a ovdje toga jednostavno nema – poručila je Branka Genzić-Horvat.
Reciklažna dvorišta i skladišta u istom krugu
U priopćenju se navode i dodatni zahvati predviđeni na istom području, uključujući skladištenje goriva iz otpada, sortirnicu, kompostanu s bioplinskim postrojenjem te legalizaciju postojećeg “privremenog skladišta” građevinskog materijala na Čulinečkoj. Prema njihovim tvrdnjama, Plan uključuje i izgradnju dodatnog reciklažnog dvorišta i odlagališta građevinskog otpada u Resniku, na međusobnoj udaljenosti manjoj od 500 metara i na oko 150 metara od prvih kuća, uz mogućnost formiranja plohe za opasni otpad.
Trošak bez jasnog računa
Udruga upozorava i na financijsku dimenziju Plana, navodeći da dokument ne sadrži jasne procjene ukupnih troškova realizacije niti pouzdane izvore financiranja. Takav pristup, poručuju, otvara pitanje koliki će teret na kraju snositi građani kroz cijenu odvoza i obrade otpada, osobito u kontekstu izgradnje velikih infrastrukturnih objekata i dugoročnih ugovora vezanih uz spalionicu.
Poziv građanima na sudjelovanje
U završnici priopćenja Udruga za zaštitu okoliša Resnik pozvala je građane da se uključe u javnu raspravu, sudjeluju na javnom izlaganju 22. siječnja 2026. godine te dostave pisane primjedbe i mišljenja do 4. veljače 2026. Gradskom uredu za gospodarstvo, ekološku održivost i strategijsko planiranje, ističući da se, kako navode, radi o odluci koja će oblikovati sustav gospodarenja otpadom i životni prostor Zagreba u desetljećima koja dolaze.