Dragana Turkalj o Tomaševićevom Zagrebu: Puno analiza, malo rezultata

U Podcastu 01Portala, skupštinska zastupnica Dragana Turkalj ponudila je pogled iz Skupštine, ali i iz svakodnevice građana, upozorivši da se u Zagrebu stvara ozbiljan raskorak između komunikacije gradske vlasti i onoga što građani doživljavaju na terenu.

– Uvijek su to neka kombinacija informiranja i političke poruke. Ne može se reći da gradonačelnik ne informira javnost, ali njihov diskurs je uvijek opravdavajući i prepun samohvale – rekla je Dragana Turkalj.

– Stvara se dojam da je sve izvrsno, a onda građani izađu iz svojih zgrada i vide da to baš i nije tako – dodala je.

Prema njezinim riječima, problem nije u tome što se vlast brani ili objašnjava, nego u stalnom izbjegavanju odgovornosti.

– Oni imaju jedan obrazac ponašanja u kojem se odgovornost uvijek prebacuje na nekog drugog. Nikada nisu krivi ni za propale projekte ni za sustave koji očito ne funkcioniraju – rekla je Dragana Turkalj.

Zimska služba kao ogledalo sustava

Jedna od tema koja je u razgovoru poslužila kao ogledni primjer funkcioniranja gradske uprave bila je zimska služba. Turkalj je naglasila da snijeg u siječnju ne može biti tretiran kao izvanredna okolnost te da je upravo takve situacije potrebno planirati unaprijed.

– Zimsko je doba, snijeg je bio najavljivan i Zagreb ima zimske službe upravo zato. Govoriti o iznenađenju u ovom slučaju je potpuno neprimjereno – rekla je Dragana Turkalj.

Istaknula je da je Zagreb imao problema s prometom i organizacijom i u redovnim okolnostima, zbog čega se svaka slabost sustava dodatno vidi kada dođe do vremenskih poremećaja.

– Zagreb u prometnom smislu ne funkcionira dobro ni kada je sve po pravilima. Kada se dogodi snijeg, led ili bilo kakav poremećaj, onda se taj problem samo multiplicira – rekla je.

Posebno je upozorila na smanjenje kapaciteta zimske službe.

– Posljednjih godina broj zimskih ekipa smanjen je s 292 na 242. To nije mala razlika i postavlja se ozbiljno pitanje je li takva odluka bila opravdana – rekla je Dragana Turkalj.

Naglasila je da klub gradskih zastupnika kojem pripada neće stati na dojmovima, nego će tražiti konkretne podatke.

– Ne želimo da se sve svede na subjektivni osjećaj nezadovoljstva građana. Tražit ćemo izvješće o broju ekipa, opremi, količinama soli i načinu organizacije zimske službe – rekla je.

U razgovoru se osvrnula i na činjenicu da se dio odgovornosti pokušao prebaciti na građane, osobito u kontekstu čišćenja prostora ispred zgrada i kuća.

– Problematično je prebacivati krivnju na građane, pogotovo u vrijeme praznika kada dio ljudi uopće nije bio u Zagrebu. Što s onima koji su stariji, bolesni ili nemoćni – pitala je Dragana Turkalj.

Posebno je istaknula kako se u cijeloj priči gotovo uopće nije govorilo o osobama s invaliditetom.

– Potpuno je izostala rasprava o tome kako su se tih dana kretali invalidi po Zagrebu – rekla je.

https://youtu.be/IQUsnVpBvQg

Nabava ralica i granice transparentnosti

Drugi sloj kritike odnosio se na javnu nabavu ralica i način na koji se o toj temi raspravljalo u Gradskoj skupštini. Turkalj je podsjetila da je oporba tražila reviziju nabave, ali da je većina to odbila.

– Jedan oporbeni klub zatražio je izvješće o javnoj nabavi ralica jer su do njih došle informacije da oprema nije odgovarajuća. Ta točka nije došla na dnevni red jer je većina odlučila da revizija nije potrebna – rekla je Dragana Turkalj.

Prema njezinim riječima, takav potez je u potpunoj suprotnosti s javno deklariranom politikom transparentnosti.

– Ako se gradska vlast toliko kune u transparentnost, onda ne bi smjela imati problem s revizijom. Odbijanjem revizije sami proizvode sumnju – rekla je.

Dodala je da nitko ne tvrdi da greške ne postoje ili da se ne smiju dogoditi.

– Tko radi, taj i griješi. Problem nastaje kada se odbija provjeriti je li nešto napravljeno ispravno – rekla je.

Radna tijela i blokada informacija

Posebno kritična bila je prema novoj praksi u radu skupštinskih tijela, gdje se o zahtjevima za izvješćima i informacijama glasa.

– Radna tijela Skupštine trebala bi biti mjesto izravne komunikacije s gradskim uredima. Sada se o zahtjevima za izvješćima glasa i većina može odlučiti da podatke uopće ne dobijemo – rekla je Dragana Turkalj.

Naglasila je da takva praksa usporava rad Skupštine i obesmišljava kontrolnu ulogu gradskih zastupnika.

– Te podatke trebate brzo kako biste reagirali. Ako ih dobijete nakon nekoliko mjeseci, oni više nemaju nikakvu vrijednost – rekla je.

U razgovoru je istaknuto i da novinari više ne dobivaju pozive na sjednice radnih tijela, što dodatno smanjuje razinu javnosti rada.

Promet bez jedinstvene strategije

Velik dio razgovora bio je posvećen prometu, koji Turkalj vidi kao jedan od dva ključna problema Zagreba.

– Promet u Zagrebu funkcionira bez jasne i cjelovite strategije. Imamo niz parcijalnih dokumenata, ali nemamo jedno rješenje koje bi građani osjetili – rekla je Dragana Turkalj.

Posebno je problematizirala kontinuirano naručivanje skupih studija i analiza.

– Analize se stalno rade, plaćaju se desecima i stotinama tisuća eura, a stanje na terenu je sve gore. Postavlja se pitanje gdje ti dokumenti završavaju – rekla je.

Kao primjer navela je analizu parkirališta vrijednu 150 tisuća eura i prometnu studiju za upravljanje javnim prijevozom vrijednu oko milijun eura.

– Nitko ne negira da ponekad treba angažirati vanjske stručnjake. Problem je kada se to radi stalno, a rezultata nema – rekla je Dragana Turkalj.

Posebno je kritizirala redoslijed prometnih rješenja.

– Biciklističke staze i pješačke zone nisu loše, ali one bi trebale doći na kraju. Prvo treba riješiti javni prijevoz i funkcionalan Park and Ride sustav – rekla je.

Upozorila je i na socijalnu dimenziju prometnih odluka.

– Postoje ljudi koji rade dva posla, roditelji s malom djecom, osobe s invaliditetom. Oni neće prestati koristiti automobile zato što je uvedena nova biciklistička staza – rekla je.

Otpad i CGO Resnik kao nova linija podjela

Drugi ključni problem koji je istaknula jest gospodarenje otpadom. Turkalj je podsjetila da je Plan gospodarenja otpadom zakonska obveza i da Zagreb s njegovim donošenjem kasni.

– Plan je trebao biti donesen početkom 2024. godine. Sada je u javnoj raspravi i tek ćemo vidjeti kakav će biti konačni dokument – rekla je Dragana Turkalj.

Upozorila je da su rokovi za izgradnju CGO Resnik i zatvaranje Jakuševca već počeli kliziti.

– Već sada imamo kašnjenja jer se čeka rješenje Ministarstva i studija utjecaja na okoliš. Početak gradnje je već pomaknut – rekla je.

Naglasila je i politički aspekt projekta.

– Resnik bi vrlo lako mogao postati novi simbol podjela u gradu. Ljudi koji tamo žive već su jasno izrazili svoje nezadovoljstvo – rekla je.

Posebno ju brine što je iz planova nestala energana i što nije jasno hoće li CGO Resnik zaista omogućiti zatvaranje Jakuševca.

– Postavlja se pitanje hoće li to rješenje uopće riješiti problem ili ćemo otvoriti novi – rekla je.

Tko stvarno upravlja Zagrebom

U završnici razgovora Dragana Turkalj otvorila je pitanje stvarnog upravljanja gradom.

– Gradom Zagrebom upravlja gradonačelnik uz uzak krug ljudi i širok manevarski prostor koji ima zahvaljujući skupštinskoj većini – rekla je.

Prema njezinim riječima, Skupština često služi kao formalni potvrđivač odluka, bez stvarne rasprave.

– Vrlo često imate situaciju da vladajući uopće ne sudjeluju u raspravi. Oporba nakon nekog vremena shvati da govori sama sa sobom – rekla je.

U tom kontekstu zaključila je da Zagreb funkcionira po inerciji, oslanjajući se na projekte pokrenute ranije, dok se ključni sustavi ne razvijaju vizionarski.

– Odluke se ne bi smjele donositi po inerciji. Gradu nedostaje vizija i stvarno upravljanje – rekla je Dragana Turkalj.

Razgovor u Podcastu 01Portala tako je otvorio širu sliku Zagreba u kojem se, prema riječima skupštinske zastupnice, sve češće upravlja kroz presice i strategije na papiru, dok se stvarni problemi prometa, otpada i funkcioniranja sustava prelamaju preko leđa građana.