Oreščanin o kvaliteti života u Zagrebu: Sustavi ne funkcioniraju, a proračun raste

Promet u kolapsu, kronični manjak parkirnih mjesta, neriješeno pitanje otpada, dotrajala infrastruktura i višedesetljetne liste čekanja za domove umirovljenika, uz istodobno snažan rast gradskog proračuna – tako stanje Zagreba opisuje Dražen Oreščanin u opširnoj javnoj objavi koja je otvorila raspravu o stvarnoj kvaliteti života u gradu.

Popis problema

Dražen Oreščanin u objavi je naveo da govori isključivo o onome što vidi kao činjenično stanje komunalnih i javnih usluga. Kao prvi problem istaknuo je promet, koji opisuje kao katastrofalan i bez realne perspektive poboljšanja, uz ceste pune rupa i loše organiziran javni prijevoz, dok Zagrebački električni tramvaj, prema njegovoj ocjeni, gomila gubitke.

Kod parkiranja upozorava da u posljednjih 17 godina nije izgrađena nijedna nova javna garaža, navodeći garažu Tuškanac iz 2008. godine kao posljednji primjer, dok je u širem centru grada, kako tvrdi, prisutan ozbiljan manjak parkirališnih mjesta.

Stanje čistoće u gradu opisuje kao loše, uz brojne ilegalne deponije i višegodišnje neriješen problem Jakuševca, za koji ne vidi znakove skorog rješenja.

Infrastruktura i energenti

Posebno se osvrće na vodoopskrbu i odvodnju, za koje tvrdi da su u stanju raspada, bez konkretnih ulaganja u infrastrukturu. Kao jedan od pokazatelja navodi propast oko 320 milijuna eura europskih grantova te podatak da oko 20 tisuća kućanstava u Zagrebu i dalje nema vodovod i ili kanalizaciju.

U segmentu plinoopskrbe navodi da je Gradska plinara ostala bez ugovora za opskrbu građana, dok je Gradska plinara Zagreb, prema njegovoj procjeni, dovedena na rub financijskog sloma zbog loših ugovornih odnosa. Dodatno upozorava na stanje u sustavu toplana, ističući nekoliko potvrđenih slučajeva legionele u posljednjim mjesecima i zaključujući da je topla voda iz gradskog sustava potencijalno opasna za zdravlje građana.

Grad kao nekretnina

Gospodarenje gradskim nekretninama opisuje kroz sliku zapuštenog centra Zagreba, u kojem se, kako navodi, zgrade raspadaju, dijelovi fasada padaju na javne površine, a grafiti su postali uobičajena pojava.

Slično ocjenjuje i stanje groblja, navodeći da je Mirogoj u lošem stanju, dok su ostala gradska groblja tek nešto očuvanija. Tržnice također vidi kao problematične, uz tvrdnju da se Dolac raspada, Branimirova tržnica godinama ne radi, dok ostale tržnice funkcioniraju tek uz osnovni minimum.

Sport, stariji i djeca

Kad je riječ o sportskim objektima, Oreščanin navodi da je dio njih godinama izvan funkcije, poput skijališta i Doma sportova, dio je uklonjen, poput biciklističke piste, dok se trenutačno grade jedan bazen namijenjen građanima i jedan nogometni stadion za profesionalni sport.

Posebno problematičnim ocjenjuje stanje u domovima za umirovljenike, uz tvrdnju da su liste čekanja dulje od 20 godina i da se novi kapaciteti ne grade. Segment vrtića i škola vidi kao relativno bolji, uz izgradnju nekoliko novih objekata i prenamjenu dijela mjesnih odbora u vrtiće u posljednjih pet godina, iako navodi da ni taj sustav nije bez problema.

Pozitivne pomake vidi tek u održavanju zelenih površina u posljednje jednu do dvije godine te u funkcioniranju gradske rasvjete.

Rast troškova bez vidljivog učinka

– Po mom sudu, grad u zadnjih pet godina sadašnje administracije nije ostvario gotovo nikakav ukupni pozitivan pomak, dok su neki segmenti značajno nazadovali, a istodobno su gradski proračun i troškovi narasli dvostruko – poručio je Oreščanin.

Na kraju objave postavlja pitanje vidi li on realno stanje ili se građanima prikazuje iskrivljena slika napretka Zagreba.