Na HSLS-ovom okruglom stolu stručnjaci upozorili: Ovo su generatori inflacije

U Hrvatskom saboru održan je okrugli stol o utjecaju dohodovne politike na inflaciju, na kojem su stručnjaci Hrvatske narodne banke, akademska zajednica, sindikati i predstavnici Vlade raspravili što najviše potiče rast cijena i koje mjere država ubuduće treba primjenjivati.

Rasprava o inflaciji u Saboru

U četvrtak je u organizaciji Kluba zastupnika Hrvatske socijalno-liberalne stranke i nezavisnog zastupnika Vladimira Bileka u Hrvatskome saboru održan okrugli stol pod naslovom Utjecaj politike dohodaka na inflaciju u Republici Hrvatskoj, okupivši najširi dosadašnji presjek stručnjaka koji se bave inflacijskim trendovima u zemlji.

Svoja izlaganja iznijeli su direktor Direkcije za ekonomske analize Hrvatske narodne banke Alan Bobetko, prof. dr. sc. Đula Borozan s Ekonomskog fakulteta u Osijeku, glavni savjetnik ministra financija Matej Bule, predsjednik HSLS-a, saborski zastupnik i gradonačelnik Bjelovara Dario Hrebak, predsjednik Kluba zastupnika HSLS-a i NZ Vladimira Bileka Darko Klasić, izv. prof. dr. sc. Ozana Nadoveza s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, predstavnik Nezavisnog sindikata znanosti i visokog obrazovanja Vilim Ribić te državni tajnik Ministarstva gospodarstva Goran Romek. Uvodno izlaganje održao je Davor Kunovac, izvršni direktor Sektora istraživanja HNB-a. Raspravu je moderirao Mirko Budiša, zamjenik predsjednika HSLS-a i zamjenik direktora Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost.

Skupu je prisustvovao i veći broj saborskih zastupnika, među kojima Anamarija Blažević, Ljubica Lukačić, Danica Baričević, Boris Piližota, Ninoslav Raspudić i Vesna Vučemilović.

Inflacija kao ključna ekonomska tema

Na okruglom stolu istaknuto je da unatoč visokom rastu BDP-a, rastu realnih plaća i snažnoj osobnoj potrošnji, inflacija ostaje tema od najvećeg javnog interesa. Sudionici su upozorili da potražna strana ekonomije – potaknuta povećanjem plaća, velikim priljevom novca u gospodarstvo, rastom doznaka iz inozemstva, sredstvima iz fondova Europske unije, stranim ulaganjima, rastom javne potrošnje i povećanom kreditnom aktivnošću – i dalje snažno pogoni rast cijena.

U analizi uzroka naglašeno je da je najveći dio inflacijskih pritisaka u prethodnih pet godina dolazio izvan Hrvatske, ponajprije zbog globalnih poremećaja poput pandemije COVID-19 i rata u Ukrajini. Iako su rast plaća i rast profitnih marži imali relativno skroman utjecaj na ukupnu inflaciju, procijenjen na 1 do 1,5 postotnih bodova, sudionici su ocijenili da upravo ti faktori posljednjih mjeseci sve više pridonose održavanju inflacije na povišenoj razini.

Učinci državnih mjera i njihove granice

Sudionici su ocijenili da je država do sada uložila znatan iznos u pokušaje ublažavanja inflacije, osobito kroz smanjenje stopa PDV-a u pojedinim sektorima. Više od dvije milijarde eura izdvojeno je za mjere koje su, prema zaključcima okruglog stola, bile korisne građanima, ali nisu bile dovoljno ciljane. Posebno je naglašeno da su takve intervencije najviše koristile domaćinstvima koja najviše troše, dok su građani s najmanjim prihodima, koji su najteže osjetili rast cijena, imali najmanje koristi.

Rasprava je otvorila potrebu jasnog razlikovanja mjera koje se bave suzbijanjem same inflacije od mjera koje služe ublažavanju njezinih socijalnih posljedica, jer kombiniranje ta dva cilja dovodi do neučinkovitosti i nepotrebno velikog fiskalnog troška.

Tri prijedloga HSLS-a za suzbijanje inflacije

U nastavku rasprave predstavljene su tri ključne mjere koje HSLS smatra najvažnijima za obuzdavanje inflacije. Prva mjera odnosi se na uvođenje jasnih, objektivnih i predvidivih kriterija za rast osnovice plaća u javnom sektoru. Uz troškove života, ti kriteriji bi trebali uključivati i pokazatelje rasta produktivnosti društva, kako bi se izbjeglo da rast plaća u javnom sektoru stvara pritiske na cijene neovisno o realnim ekonomskim temeljima.

Druga mjera odnosi se na usporavanje rasta javne potrošnje, pri čemu bi država trebala napustiti neselektivne mjere poput administrativnog ograničavanja cijena i širokih poreznih smanjenja. Prema stajalištu HSLS-a, takve mjere kratkoročno smanjuju cijene, ali dugoročno narušavaju tržišne signale i stvaraju dodatne pritiske na proračun bez jasnog učinka na inflaciju. Umjesto toga, naglašena je potreba racionalizacije broja zaposlenih i ubrzane digitalizacije državne uprave kako bi se zaustavio rast mase plaća koji već godinama nadmašuje rast produktivnosti.

Treća mjera odnosi se na zaoštravanje uvjeta za potrošačke kredite, posebno u segmentu nenamjenskih kredita. Zaključeno je da rast potrošačkog kreditiranja umjetno potiče osobnu potrošnju i time održava inflacijske pritiske. Prema mišljenju stručnjaka okupljenih na okruglom stolu, zaoštravanje uvjeta ne bi smjelo utjecati na investicijske kredite, kako se ne bi usporila ulaganja, već bi trebalo ciljati isključivo potrošnju koja nije izravno vezana uz proizvodnju.

Ciljana socijalna pomoć umjesto zamrzavanja cijena

U završnom dijelu rasprave istaknute su mjere za ublažavanje posljedica inflacije, pri čemu su predstavnici HSLS-a naglasili da administrativna ograničenja cijena nisu održiva, stvaraju poremećaje i dovode do netočnih signala na tržištu. Umjesto toga, predloženo je uvođenje ciljane pomoći najugroženijim građanima putem proračunskih transfera. Takav pristup omogućio bi da sredstva dođu do onih kojima su najpotrebnija, bez narušavanja tržišnih mehanizama i bez opterećivanja gospodarstva mjerama koje u konačnici dolaze na naplatu cijeloj populaciji.

Zaključeno je da se učinkovita borba protiv inflacije može temeljiti samo na kombinaciji fiskalne odgovornosti, jasnih pravila rasta plaća i fokusiranih socijalnih mjera te da će država u idućim mjesecima morati donijeti odluku koliko je spremna usporiti potrošnju kako bi smanjila inflacijske pritiske, osobito u trenutku kada su globalni poremećaji i dalje prisutni.