Požar u Vjesnikovom neboderu: Što do sada znamo

Malo prije ponoći u ponedjeljak izbio je požar u Vjesnikovom neboderu na križanju Slavonske avenije i Savske ceste. Vatra se u kratkom roku proširila na više katova i krovište, na terenu je bilo gotovo sto vatrogasaca s desecima vozila, a zgrada je iznutra praktički uništena. Srećom, nema poginulih ni teško ozlijeđenih, no uzrok požara i sudbina jednog od najprepoznatljivijih zagrebačkih nebodera još su potpuno otvorena pitanja.

Noć kad je planuo Vjesnik

Dojava o požaru stigla je oko 23 sata. Gusta crna zavjesa dima prvo je izbila s gornjih katova tornja, zatim se plamen pojavio na nekoliko etaža niže, a ubrzo i uz sami krov. Stanari okolnih zgrada najprije su mislili da je riječ o manjem požaru instalacija, no već u prvih desetak minuta postalo je jasno da gori cijeli vertikalni segment zgrade.

Prve ekipe vatrogasaca stigle su uobičajeno brzo, iz najbliže postaje. Zapovjednik Javne vatrogasne postrojbe Grada Zagreba Siniša Jembrih opisao je i sam početak intervencije:
– Mi smo zaprimili dojavu oko 23 sata. Zanimljivo, bila je samo jedna dojava građana. Inače kod velikih požara uvijek dobijemo puno dojava – rekao je, napominjući da je već po dolasku bilo jasno da se radi o vrlo ozbiljnoj situaciji.

Vatrogasci su prvo krenuli u unutarnju navalu, tražeći izvor vatre po katovima, ali su se vrlo brzo suočili s činjenicom da se plamen pojavljuje na sve više mjesta.

– Čim smo vidjeli otvoreni plamen, odmah smo zatražili dodatnu intervenciju – opisao je Jembrih. Ubrzo su aktivirane sve gradske postrojbe, a pred Vjesnikom su se počela nizati vozila iz gotovo svih zagrebačkih DVD-ova i JVP-a.

Bitka za neboder

Kako je noć odmicala, broj angažiranih vatrogasaca rastao je do gotovo stotinu ljudi. Na terenu su bila i visinska vozila s kojih se pokušavalo zaustaviti širenje požara po fasadi i uz krov. Vatrogasci su u više navrata ulazili u zgradu, gašili pojedina žarišta i vraćali se van, da bi se nedugo potom negdje drugdje ponovno pojavio plamen.

– Opasno je jer, kad su se ekipe počele penjati i gasiti, vidjeli smo da se požar počeo pojavljivati na donjim katovima, čak i u prizemlju, što znači da se širio kroz ventilacije – objasnio je Jembrih.

U jednom trenutku statičari su preporučili da se vatrogasci povuku iz unutrašnjosti zbog rizika od pada stropova, stakla i obloga. Od tog časa glavnina posla prebačena je na gašenje izvana. Visinske ljestve i platforme neprestano su se pomicale oko zgrade, tražile nova žarišta i hladile konstrukciju.

Nakon dugih sati rada Jembrih je poručio da je požar pod nadzorom, ali da posao nije ni blizu gotov:

– Za pretpostaviti je da ćemo požar staviti pod kontrolu tijekom dana. No to će potrajati – kazao je, dodajući da se svaki kat mora detaljno pregledati kako ne bi ostalo skrivenih žarišta koja bi se kasnije ponovno razbuktala.

Prema dosad dostupnim informacijama, nitko od stanara i zaposlenika nije stradao. Zgrada je u trenutku izbijanja požara bila uglavnom prazna. Jedan vatrogasac lakše je ozlijeđen pri intervenciji, no bez težih posljedica.

“Šteta je nažalost totalna”: Tomašević na požarištu

U ranim jutarnjim satima na mjesto događaja došao je i gradonačelnik Zagreba Tomislav Tomašević. Nakon obilaska požarišta i ulaska u dio zgrade, gradonačelnik je otvoreno rekao ono što se već moglo naslutiti po prizorima izvana:

– Hvala zagrebačkim vatrogascima koji se cijelu noć bore s požarom koji je zahvatio Vjesnikov neboder, jednu od najpoznatijih i najvećih zgrada u Zagrebu. Nažalost, zbog iznimne složenosti gašenja ovakvog požara i sigurnosti vatrogasaca koji požar gase i unutar nebodera, a ne samo izvana – očekuje se da će gašenje trajati tijekom cijelog dana. Najbitnije je da nema ljudskih žrtava i opasnosti za građane. Prema onome što sam vidio na licu mjesta i unutar zgrade šteta je nažalost totalna – poručio je Tomašević.

Istaknuo je da vjeruje kako će država i ostali vlasnici što prije pokrenuti obnovu zgrade na toj istaknutoj lokaciji. Podsjetio je da je država većinski suvlasnik nebodera te najavio suradnju Grada s nadležnim ministarstvima oko procjene stanja i idućih koraka.

Reakcije države: Obnova ili rušenje?

Premijer Andrej Plenković o požaru je govorio iz Vukovara, gdje je sudjelovao u obilježavanju Dana sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. Naglasio je da je šteta očito velika, ali i da je najvažnije što u požaru nitko nije izgubio život. Poručio je da će država, kao suvlasnik nebodera, zajedno s ostalim vlasnicima poduzeti sve kako bi se zgrada sanirala, bilo kroz obnovu postojećeg objekta, bilo kroz neko drugo rješenje.

Ministar prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Branko Bačić potvrdio je da država u vlasništvu nebodera ima većinski udio. Naglasio je da je prerano govoriti hoće li se neboder obnavljati ili rušiti te da se prvo mora pričekati nalaz statičara i završetak policijskog i vatrogasnog očevida. Tek nakon toga, kaže, moći će se govoriti o konstruktivnoj sigurnosti, cijeni sanacije i mogućim scenarijima.

Što je gorjelo: Arhive, uredi i povijest

Za razliku od vremena kada je u Vjesnikovom kompleksu radilo na tisuće ljudi, u trenutku požara neboder je najvećim dijelom služio kao arhivski i uredski prostor raznih državnih institucija i tvrtki. U njemu su bili smješteni arhivi Porezne uprave i jednog ministarstva socijalnog resora, kao i pojedini uredski prostori drugih institucija i manjih tvrtki.

Prema dosad dostupnim informacijama, u požaru su najviše stradali arhivski prostori u višim katovima, dok će se tek naknadno precizno utvrditi koliko je dokumentacije izgubljeno. Porezna uprava već je poručila da funkcioniranje njezinog sustava nije ugroženo te da se rad uglavnom oslanja na digitalne baze podataka.

Bivši radnici i novinari koji su desetljećima radili u Vjesniku podsjećaju da je unutrašnjost nebodera bila obložena drvom, tapisonima i staklenim pregradama, s uskim hodnicima i mnogim zatvorenim prostorima. Jedan od njih slikovito je opisao da je takav interijer „kao stvoren da gori kao šibica“, jer se toplina i dim zadržavaju, a vatra vrlo brzo nalazi put kroz instalacijske kanale, spuštene stropove i ventilacije.

Zrak, promet i sigurnost građana

Paralelno s gašenjem, gradske i državne službe pratile su kvalitetu zraka. Mjerenja na više lokacija pokazala su da nema značajnijeg porasta štetnih tvari u većem dijelu grada, no stanovnicima u neposrednoj blizini preporučeno je da drže prozore zatvorenima dok se požarište potpuno ne ohladi. Građanima koji su se ipak morali kretati oko nebodera savjetuje se korištenje kvalitetnih zaštitnih maski zbog čađe i sitnih čestica.

Veliki problem bio je i promet. Slavonska avenija u zoni nebodera zatvorena je u oba smjera, kao i dio Savske ceste, a policija je preusmjeravala vozila na okolne ulice. Mnogi su vozači rano ujutro zapeli u kolonama, pokušavajući zaobići požarište. Uz samu zgradu postavljena je široka sigurnosna zona zbog opasnosti od pada stakla, limenih obloga i drugih dijelova fasade.

Vjesnik kao simbol: Od modernističkog optimizma do crnog tornja

Vjesnikov neboder desetljećima je bio jedan od arhitektonskih simbola Zagreba. U njemu su generacije novinara, urednika, lektora i grafičara odlazile na posao, a “ići u Vjesnik” godinama je značilo raditi u srcu nekada najveće medijske kuće.

Požar je zato pogodio i emocionalnu razinu mnogih koji danas više nemaju nikakav profesionalni dodir s tom zgradom. Na društvenim mrežama i u javnom prostoru bivši zaposlenici dijele sjećanja na dane kad su liftovi neprestano vozili, redakcije radile u tri smjene, a kroz hodnike neprekidno prolazili ljudi, papiri, filmovi i fotografije.

Danas, kad je velik dio interijera pretvoren u zgarište, Vjesnik je od simbola modernističkog optimizma postao crni toranj koji otvara pitanje kako Zagreb upravlja svojom starom, polupraznom i zapuštenom imovinom. Požar je samo brutalno ogolio stanje u kojem je ta zgrada bila već godinama: s dijelom praznih katova, dijelom prenamijenjenih u skladišta i arhive, bez jasne vizije budućnosti. Ono što se svi moramo pitati je gdje je Vjesnikova arhiva.

U danima koji slijede ključno će biti nekoliko koraka: dovršetak očevida i istrage o uzroku požara, detaljna statička analiza konstrukcije i odluka hoće li se neboder obnavljati ili srušiti. Za Zagreb, ali i za državu, riječ je o testu sposobnosti da se istovremeno osigura sigurnost građana, zaštite oni dijelovi baštine koji se još mogu spasiti i donese racionalna odluka o budućem korištenju jedne od najpoznatijih gradskih lokacija.

Za sada je sigurno tek to da je u jednoj noći nestao prepoznatljivi interijer zgrade u kojoj je stvarana novinarska povijest, da su vatrogasci spriječili najgori mogući scenarij, te da će priča o Vjesnikovom neboderu tek dobiti svoje sljedeće poglavlje – hoće li ono biti obnova ili rušenje, odlučit će stručnjaci, a na kraju i politika.