Zagreb i plave vrećice: Tomaševićev eksperiment koji građane ostavlja s punim kantama i praznim obećanjima

Tri godine nakon uvođenja plavih vrećica, Zagreb je daleko od obećanih ciljeva. Dok Grad tvrdi da sustav potiče razvrstavanje, bivši zastupnik Renato Petek i udruga Ekologija grada upozoravaju da je riječ o neuspjelom eksperimentu koji građanima donosi samo trošak, kaos i nepravdu.

Kad su u listopadu 2022. godine u Zagrebu uvedene plave vrećice, gradska vlast pod vodstvom Tomislava Tomaševića predstavljala ih je kao iskorak prema europskim standardima. Građani su od tada obvezni miješani komunalni otpad odlagati isključivo u službene gradske vrećice kupljene u trgovinama. Dostupne su u nekoliko veličina – od 10, 20 i 40 litara – a njihova cijena uključuje i trošak zbrinjavanja otpada. Sustav je osmišljen po načelu plati koliko baciš, s ciljem da se pravednije raspodijeli trošak i potakne razvrstavanje.

Namjera je bila jasna: smanjiti količinu otpada na Jakuševcu, uskladiti se s europskim direktivama, povećati odvajanje papira, plastike i biootpada te uvesti pravedniji model naplate. No od prvog dana sustav je izazivao podijeljene reakcije. Dio građana smatrao je da su vrećice samo dodatni trošak jer već plaćaju račune Čistoće. U praksi se pokazalo da nedostaje kontrole, pa se otpad često odlagao u običnim vrećicama ili završavao u kontejnerima bez nadzora.

Luka Stanzl/PIXSELL

Poseban problem nastajao je u kvartovima s višestambenim zgradama ili privatnim kućama, gdje je provedba bila neujednačena. Unatoč obećanjima, Jakuševec je i dalje primao velike količine otpada, a oporba je uporno tvrdila da je model pravno sporan jer građani zapravo plaćaju dvostruko – i naknadu i vrećice.

Grad je s druge strane tvrdio da je sustav dao rezultate: količina miješanog otpada se smanjila, a poraslo je odvajanje. Građani su, tvrdili su iz gradske uprave, postali svjesniji koliko otpada proizvode, što je prvi korak prema ciljevima recikliranja koje Europska unija traži do 2030. godine.

Tri godine kasnije, Zagreb se nalazi na pola puta između planiranih ciljeva i stvarnih problema. Sustav formalno funkcionira, ali kontrola je i dalje minimalna, kazne se rijetko primjenjuju, a Jakuševec ostaje centralna točka zagrebačkog otpada. Najave o modernizaciji i pametnim spremnicima postoje, no rezultati su skromni i teško mjerljivi.

Petek: Simbol traljavosti vlasti

Jedan od najglasnijih kritičara sustava je bivši gradski zastupnik Renato Petek. On smatra da su plave vrećice postale simbol neuspjeha aktualne vlasti.

– Tomašević je obećavao pravedniji sustav, a uveo model fiksnog i varijabilnog dijela računa kroz plave vrećice. Problem je što sustav ne prati tko koliko otpada stvara jer vrećice nemaju kod, kante nisu čipirane, pa je kontrola ostala nemoguća. Građani koji poštuju pravila osjećaju se kao budale, dok neodgovorni prolaze nekažnjeno – poručuje Petek.

Igor Soban/PIXSELL

On podsjeća i na odluku sudova iz 2024. godine, kada su ukinute kolektivne kazne za višestambene objekte. Time je, kaže, sustav postao još nepravedniji.

– Ako Grad želi ozbiljno poboljšati odvoz otpada, mora uvesti kodirane vrećice i čipirane kante ili potpuno promijeniti model. Jedino pravedno rješenje je da svatko plaća točno koliko otpada proizvede. Sve ostalo je politički marketing i loša usluga građanima – zaključuje Petek.

Ekologija grada: Od kantograda do smećegrada

Oštre kritike stižu i iz civilnog društva. Udruga Ekologija grada upozorava da je Zagreb od kantograda postao smećegrad.

– Svakodnevno neuredno stanje ulica Zagreba i redovni problemi s podružnicom Čistoća jasno pokazuju svu neefikasnost sustava. Plave vrećice nisu donijele ni reda ni okolišnih koristi, već samo dodatno opterećenje građanima – navodi se u priopćenju.

Ekolozi upozoravaju da model nema nikakav mehanizam praćenja jer vrećice nisu označene evidencijskim brojem. Bez toga, poručuju, ne može se znati koliko otpada proizvede pojedini korisnik, niti se može pratiti podrijetlo otpada.

Smeće u Zagrebu/Photo: Patrik Macek/PIXSELL

– Bez toga, plava vrećica nije valjan spremnik otpada, već samo skuplja i nepraktična ambalaža – ističu.

Posebno problematičnim smatraju ukidanje kazni za kršenje pravila. Time je, kažu, sustav otvoren zlouporabama i neodgovornom ponašanju, pa većina miješanog otpada završava pomiješana s plastikom ili biootpadom.

Građani, smatraju u udruzi, trpe najveći teret ovog eksperimenta. Iako je ocjena zakonitosti modela još uvijek neriješena na Ustavnom sudu, svakodnevni problemi ostaju. Kao rješenje predlažu čipirane kante i kodirane vrećice, uz stvarne poticaje za odvajanje otpada na izvoru.

– Zagreb zaslužuje čiste ulice i učinkovit sustav, a ne eksperiment koji građane stavlja u ulogu najvažnijih žrtava – zaključuju iz udruge.

Sustav nije donio ravnotežu

Tri godine nakon uvođenja plavih vrećica, jasno je da sustav Zagrebu nije donio očekivanu ravnotežu između ekoloških ciljeva i praktične funkcionalnosti. Umjesto urednih ulica i transparentnog praćenja otpada, građani svakodnevno trpe posljedice neefikasnog sustava, dok Jakuševec i dalje prima velike količine miješanog otpada. Ekološki sustavi nisu samo pitanje zakonske regulative i naplate, već prije svega jasnoće, kontrole i povjerenja građana. Dok Grad najavljuje modernizaciju i poboljšanja, stvarnost na ulicama i dalje odražava jaz između obećanja i učinkovitosti.