Znanstvenici smatraju da do 2030. više nećemo posjećivati groblja: Razlog je prilično uznemirujuć
Razvoj umjetne inteligencije toliko je ubrzan da mnogi stručnjaci tvrde kako budućnost čovječanstva postaje sve nepredvidljivija. I dok jedni upozoravaju na scenarije u kojima bi umjetna inteligencija mogla “preuzeti kontrolu” nad ljudima, drugi naglašavaju da nas čeka nova, uznemirujuća dimenzija digitalne ovisnosti, piše UniladTech. Naime, dok se već danas razvijaju romantični odnosi s AI chatbotovima, koji nekima služe kao emocionalna podrška ili čak kao najbliži prijatelji od povjerenja, znanstvenici upozoravaju da tehnologija nikada ne bi smjela zamijeniti stvarne ljudske veze.
Prema mišljenju Katarzyne Nowaczyk-Basińske, istraživačice s Cambridgeova Leverhulme Centra za budućnost inteligencije, do 2030. godine mogli bismo doslovno “nositi svoje mrtve u džepu”. AI će nam, tvrdi ona, omogućiti da “s mrtvim voljenima razgovaramo gotovo 24 sata dnevno”.
Emica Elvedji/PIXSELL
Digitalni zagrobni život
– Posjet groblju više neće imati smisla u trenutku kada ćete imati aplikaciju ili avatar preminule osobe, s kojom možete komunicirati kada god poželite, objašnjava Nowaczyk-Basińska, čije se istraživanje fokusira na to kako umjetna inteligencija mijenja naše poimanje smrti i žalovanja.
No, upozorava i da još uvijek ne znamo kakve će posljedice imati industrija tzv. “digitalnog zagrobnog života”.
Već sada američke i kineske tvrtke razvijaju proizvode koji analiziraju internetske aktivnosti pokojnika kako bi stvorili što vjerodostojnije AI avatare. Postoje i primjeri iz popularne kulture, poput koncerta Roda Stewarta na kojem je “digitalno oživljen“ Ozzy Osbourne.
Proces tugovanja
Tvrtke poput Replike, koja oponaša stil dopisivanja preminulih, ili StoryFilea, koji omogućuje da pokojnik “govori” na vlastitom sprovodu, već dominiraju ovim područjem. Očekuje se da će takve usluge uskoro postati široko dostupne, najvjerojatnije kroz model pretplate.
Psihologinja Alessandra Lemma iz londonskog Anna Freud centra upozorava na rizike ovakve prakse: – Najveća je opasnost da ljudi preskoče proces tugovanja, a on je ključan za ljudski razvoj i za prihvaćanje gubitka.
Pitanja privatnosti i sigurnosti podataka dodatno kompliciraju sliku. – Prava i potrebe i živih i mrtvih trebala bi biti jednako poštovana, zaključuje Nowaczyk-Basińska.
Za mnoge sve ovo zvuči kao radnja epizode “Black Mirrora”. No, stručnjaci se slažu – digitalna smrt i povratak umrlih kroz umjetnu inteligenciju pitanje su budućnosti koja stiže brže nego što mislimo.
Zaboravljeni i kažu, ukleti kutak Zagreba gdje se čuje tišina skrivena u zelenilu: Ovdje netko spava
