Počela je izborna šutnja. Kazne idu i do 66.000 eura
Na službenim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP) stoji kako je tijekom šutnje zabranjeno – javno predstavljanje i obrazlaganje programa, nagovaranje birača, objavljivanje procjena i neslužbenih rezultata, kao i izjave kandidata i prenosi njihovih izjava ili pisanih djela.
Strože kazne za lokalne izbore
Za razliku od parlamentarnih i predsjedničkih izbora, gdje se kršenje šutnje kažnjava tek ukorom, lokalni i europski izbori donose strože sankcije – novčane kazne u iznosima od 400 do 66.000 eura.
Preciznije, za povredu izborne šutnje predviđene su kazne: fizička osoba: 398,17 eura, kandidat: od 1.327,23 do 3.981,68 eura, pravna osoba: od 13.272,28 do 66.361,40 eura i odgovorna osoba u pravnoj osobi: od 1.327,23 do 3.981,68 eura.
Optužne prijedloge podnosi nadležno izborno povjerenstvo.
Je li izborna šutnja relikt prošlosti?
Pred svaki izbor otvara se pitanje svrhe izborne šutnje, osobito u eri društvenih mreža i digitalnih medija, gdje je nadzor gotovo nemoguć. I DIP je više puta raspravljao o smislenosti ovog instituta i mogućnosti njegovog ukidanja. Apsurd dodatno raste jer šutnja nije jednako kažnjiva za sve izbore – na nekima tek opomena, na drugima ozbiljne novčane kazne.
Rezultati od 21 sat
Prve rezultate lokalnih izbora DIP će objaviti u 21 sat, s ažuriranjem svakih 15 minuta.
Lokalni izbori održavaju se u 428 općina, 127 gradova, 20 županija te Gradu Zagrebu. Ukupno je riječ o 576 jedinica lokalne i regionalne samouprave, a isto toliko lokalnih izbornih povjerenstava morat će dostaviti rezultate, prenosi Index.hr.
