Sto tisuća Zagrepčana čekalo je na Glavnom kolodvoru: Dan kada su hrvatski velikani dopremljeni kući
Jedan od najsnažnijih izraza narodnog zajedništva dogodio se upravo 30. travnja 1919. godine, kada je više od 100.000 građana Zagreba, koji je tada imao oko 160.000 stanovnika, dočekalo posmrtne ostatke hrvatskih velikana – Petra Zrinskog i Frana Krste Frankopana – na Glavnom kolodvoru, nakon što su njihove kosti dopremljene iz Beča, gotovo tri stoljeća nakon njihove smrti.
Sam prijenos njihovih posmrtnih ostataka organizirala je Družba “Braće hrvatskoga zmaja”, a svečanosti su se odvijale krajem travnja 1919. godine. Lijes s njihovim kostima stigao je 28. travnja vlakom, prolazeći kroz Sloveniju i više naselja u kojima su također održani prigodni programi. Po dolasku u Zagreb, lijes je dočekan uz visoke počasti i potom prenesen u zgradu Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti. Na dan njihove pogibije, 30. travnja, održana je svečana povorka kroz grad, uz nazočnost oko sto tisuća ljudi, a kosti su naposljetku položene u kriptu zagrebačke katedrale sv. Stjepana.
Povijesna svečanost
Ova povijesna svečanost ostala je zabilježena i u fotografijama te publikaciji “Mučenicima 30. IV. 1919.”, koju je moguće detaljnije istražiti na portalu himsus.hr.
Zrinski i Frankopan, hrvatski velikaši, bili su ključne figure tzv. Zrinsko-frankopanske urote, pobune protiv habsburške vlasti koja je završila njihovim pogubljenjem u Bečkom Novom Mjestu 30. travnja 1671. godine.
Tijekom 19. stoljeća, njihova tragična sudbina pretočena je u snažan nacionalni mit o mučenicima, čiji su životi postali simbolom borbe za slobodu. Taj kult razvili su pravaši predvođeni Antom Starčevićem, koji su ih slavili kao junake koji su pružili otpor austrijskom pritisku.
Simboli hrvatske žrtve za slobodu
Iako je njihova grobnica u Bečkom Novom Mjestu desetljećima bila mjesto tihih hodočašća, političke okolnosti dugo nisu dopuštale povratak njihovih ostataka u domovinu. Tek nakon raspada Austro-Ugarske 1918. godine i stvaranja Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, otvorila se mogućnost za ostvarenje tog povijesnog čina. Nova državna zajednica, utemeljena na ideji slavenskog jedinstva, omogućila je ostvarenje dugogodišnje težnje – povratak hrvatskih mučenika kući.
Tijekom 20. stoljeća, Zrinski i Frankopan ostali su simboli hrvatske žrtve za slobodu. Prilikom 300. obljetnice njihove smrti, 30. travnja 1971., u zagrebačkoj katedrali otkrivena je spomen-ploča i poprsje. Tada je dr. Ljudevit Jonke, tadašnji predsjednik Matice hrvatske, naglasio njihovu važnost riječima:
– Hrvatski narod ima u svojoj povijesti mnogo mučenika koji su poginuli u borbi za slobodu Hrvatske… Zrinski i Frankopani oličenje su junaštva, borbenosti, spremnosti na žrtvu u obrani domovine Hrvatske, pa odatle taj kult kojem nema ravna u našoj povijesti.
