NA DANAŠNJI DAN: Jelačić ukinuo kmetstvo u Hrvatskoj
Kmetstvo je društveni odnos karakterističan za feudalno društvo srednjovjekovlja kada je došlo do raslojavanja seoskih zajednica iz kojih se izdvaja vlastela, dok istodobno slabljenjem seoskih općina i osiromašenjem njihove zemljišne podloge seljaci postupno prelaze na vlastelinske zemljišne posjede, čime jačaju podložnički odnosi. Iako u početku prelazak seljaka na vlastelinsko imanje nije nužno značio gubitak slobode kretanja, vremenom je nastalo staleško kmetstvo koje je seljaka čvrsto vezalo uz vlastelinsku zemlju i onemogućavalo mu slobodu kretanja. U feudalnom društvu kmetovi su se nalazili na dnu društvene hijerarhije, no je kmetstvo bilo ekonomski temelj cjeline feudalnog društvenog uređenja, a poljodjelstvo temeljna privredna aktivnost. Razvojem obrtništva i trgovine feudalni okviri postaju preuski za dalji razvitak društva.
Zanimljivo je da je još 1785. godine car Josip II. objavio Patent o ukinuću kmetstva na području Ugarske i Hrvatske, no Jelačićeva objava, izrečena istog dana kad i odluka o prekidu svih veza s ugarskom vladom, čime je postao vrhovna izvršna vlast u Hrvatskoj, donešena 63 godine kasnije, uzima se kao povijesna razdjelnica.
Kako bilo, Hrvatski je Sabor u lipnju 1848. godine potvrdio banovu odluku, a u srpnju su doneseni zaključci o načinu razrješenja kmetskih obveza u skladu s građansko-liberalnim političkim uređenjem.
U tadašnjoj Hrvatskoj svega 8 posto stanovništva je živjelo u gradovima, dok ih je 92 posto bilo seljaštvo, praktički čitav narod, pa ne čudi da je među Hrvatima od tada Ban Jelačić narodni junak.
