NA DANAŠNJI DAN: Tiffany, New York Times, Tijardović, Gotovac, Sjedinjene države Europe, HRM

Otvorena prva prodavaonica Tiffany & Co – 1837.

Američka luksuzna draguljarnica i specijalizirana trgovina Tiffany & Co otvorena je u New Yorku 18. rujna 1837. godine kao “trgovačko središte pisaćeg pribora i luksuzne robe”.

Prvotno zvana “Tiffany, Young and Ellis”, prodavaonica se nalazila u Donjem Manhattanu i nudila je različiti pisaći pribor. Ime je skraćeno u Tiffany & Company 1853. kada je Charles Tiffany, jedan od osnivača, preuzeo vodstvo tvrtke i stavio naglasak na nakit.

Od tada su Tiffany & Co prodavaonice otvorene u svim većim gradovima diljem svijeta.

Objavljen prvi broj The New York Timesa – 1871.

Novinar i političar Henry Jarvis i bivši bankar George Jones osnovali su 18. rujna 1851. godine New-York Daily Times, današnji The New York Times.

Prvo izdanje prodavano je za jedan peni. Novine su skratile ime u The New-York Times 1857., a uklonile crticu 1890.-ih. Prvotno su izlazile od ponedjeljka do subote, a 1861. su se pridružile ostalim većim dnevnim novinama s nedjeljnim izdanjem, kako bi mogle što detaljnije izvještavati o Građanskom ratu.

Ivo Tijardović, hrvatski skladatelj, literat i slikar – 1895.

Skladatelj, diplomirani glumac, scenograf i kazališni direktor Ivo Tijardović rođen je 18. rujna 1895. u Splitu. Skladao je osam opereta, a ostao je najzapamćeniji po Maloj Floramye i Splitskom akvarelu. Bavio se i slikarstvom, a radio je kao ilustrator, dirigent, koreograf, karikaturist, novinar, prevoditelj.

Njegova su libreta, od kojih je neka i sam napisao, većim dijelom svojom tematikom vezana uz Mediteran i dalmatinski izričaj, posebno Split. Njegova skladateljska estetika uglavnom je tradicionalno orijentirana, oslonjena na folklor i nacionalni glazbeni izraz.

Umro je 18. ožujka 1976. u Zagrebu.

Vlado Gotovac, hrvatski pjesnik, esejist, filozof, govornik i političar – 1930.

Vladimir Vlado Gotovac rođen je u Imotskom 18. rujna 1930. Prvi svoj rad objavio je 1952. Od 1955. do uhićenja 1972. (kada je bio glavni urednik Hrvatskog tjednika), Gotovac je zaposlen kao novinar i urednik Redakcije kulture i drame na Radioteleviziji Zagreb.

Bio je glavni urednik Hrvatskog tjednika za vrijeme Hrvatskog proljeća (posebno je značajan Gotovčev uvodnik Čuvanje nade, posljednjeg izvanrednog broja Hrvatskog tjednika). Kao jedan od Proljećara osuđen je na četiri godine zatvora i tri godine gubitka građanskih prava, kao i prava zaposlenja u državnoj službi, prava na objavljivanje i zabranu javnog nastupa. Zbog intervjua Švedskoj televiziji 1977., ponovno je osuđen na dvije godine zatvora i četiri godine gubitka građanskih prava. Vlado Gotovac se konačno zapošljava na Hrvatskoj radioteleviziji kao savjetnik direktora 1990. Kratko nakon toga, izabran je za predsjednika Matice hrvatske.

Gotovac je kao kandidat HSLS-a izabran u Hrvatski sabor. Tamo se prometnuo u jednoj od najrječitijih i najvatrenijih kritičara Franje Tuđmana, čiji je režim optuživao za autoritarnost. Kao jedan od najuglednijih opozicijskih političara, godine 1996. daje ostavku na mjesto predsjednika Matice i biva izabran za čelnika HSLS-a.

Međutim, za tzv. zagrebačke krize ispostavilo se kako mu nedostaju praktične političke vještine, te je ugled njegove stranke ozbiljno narušen pregovorima koje je vodio s vladajućom strankom HDZ. Na izborima 1997. kandidirao se za predsjednika Republike. Za vrijeme izbornog skupa u Puli ga je fizički napao i udarcem u glavu ozlijedio pripadnik elitne Tuđmanove gardijske jedinice. Incident nije imao učinka na izbore, gdje je završio na trećem mjestu iza Tuđmana i SDP-ovog kandidata Zdravka Tomca.

Nakon toga je došlo do borbe za vlast između Gotovca i Dražena Budiše, koji se zalagao da se HSLS koalicijski veže uz HDZ. Gotovac, koji se tome protivio, je na stranačkoj konvenciji poražen, te je zajedno s pristašama izašao iz HSLS-a i formirao Liberalnu stranku, čiji je postao čelnik. Gotovac je bio vrstan, neponovljiv govornik.

Ideja Sjedinjenih Država Europe – 1946.

Dana 18. rujna 1946. na predavanju na Sveučilištu u Zurichu, Winston Churchill izložio je svoju ideju o stvaranju Sjedinjenih Država Europe, po uzoru na SAD, zbog čega ga se smatra idejnim začetnikom Vijeća Europe, međunarodne organizacije država šire europske regije, koja je nastala tri godine kasnije u Londonu.

Statut kojim je osnovano Vijeće Europe 5. svibnja 1949. u palači Saint James u Londonu potpisalo je deset zemalja: Belgija, Francuska, Luksemburg, Nizozemska, Velika Britanija, Irska, Italija, Danska, Norveška i Švedska, a prva sjednica održana je u Strasbourgu, koji je postao i stalnim sjedištem Vijeća. Danas Vijeće broji 47 država članica, a glavni zadaci organizacije su jačanje demokracije te zaštita ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.

Dan Hrvatske ratne mornarice

Odlukom Predsjednika Tuđmana iz 1993. Dan Hrvatske ratne mornarice obilježava se 18. rujna, u spomen prve zapisane hrvatske pomorske pobjede, kada su Neretvani u vrijeme kneza Branimira 887. godine u bitci kod Makarske porazili mletačko brodovlje. Time se željela posebno istaknuti duga hrvatska pomorska tradicija.

Povijest hrvatske mornarice vezana je uz rujan: u drugoj polovici rujna 1991. hrvatske snage su zarobile i osvojile prve ratne brodove i luke te je 12. rujna počelo ustrojavanje HRM-a, a i hrvatski partizani su osnovali partizansku mornaricu u Podgori kraj Makarske 10. rujna 1942., otpočevši borbu protiv talijanske i njemačke okupacije Jadrana, te se taj dan 45 godina slavio kao dan mornarice u Jugoslaviji. Izaslanstva HRM na taj dan ili u sklopu proslave Dana mornarnice polažu vijence na spomenik Galebova krila u Podgori.