Hrvatski avanturist uživo otkrio zašto je ovo najgora godina za led na Arktiku
Oleg je na svom putovanju zabilježio život na dalekim otocima, ali i nesvakidašnju ljepotu ledenjaka koji se još uvijek trude prkositi globalnom zatopljenju. No, stvarnost je okrutna i zabrinjavajuća jer ovo je u povijesti Arktika najgora i najtoplija godina za led na dalekom sjeveru. Otkrio je to Oleg na putovanju koje je dugo planirao i koje je unatoč okolnostima uspio realizirati.
-Na licu mjesta vidjeli smo najgoru godinu za led Arktika otkad se pamti! Putopis je bio izuzetno uspješan i rezultirao mnoštvom zanimljivog, lijepog i poučnog materijala, što mi je od početka i bio cilj. Uživo smo vidjeli nestajuće ledenjake Grenlanda i Islanda, izolirana naselja, vulkane, ledene sante, inovativna energetska rješenja i nevjerojatne ljepote arktičke prirode. Plan ovog projekta, za Episode I i ovu godinu, od početka je bio obići dvije sjeverne lokacije povezane s temom zatopljenja, energetike, klime, a ujedno i fotogenične i dojmo-genične, da stvaraju puno dojmova, i to tako da jedna bude “Arctic Lite” a druga “Arctic Hardcore”.
Izvorni plan je bio Island i Grenland, a na kraju je uz puno sreće, dobrog planiranja, hrabrosti i podrške na pravim mjestima, tako i ispalo. O problemima dolaska do Arktika u 2020 i putovanju u vrijeme korone mogao bih napisati cijelu knjigu. Putopis su pratile odlične fotografije i video zapisi ledenih santi, ledenjaka i ledenih polja, no velik broj santi, iako izgleda lijepo, zapravo ukazuje kako ledenjaci nestaju brže nego ikada prije. Ove godine, ledeni pokrivač na Arktiku je najmanji u povijesti- kazao je Oleg Maštruko.
-Zahvalio bi se i stručnim suradnicima koji su svojim komentarima vezano za klimu i okoliš temu putopisa činili jasnijima svim nama laicima, i meni i ostalim čitateljima: Hrvoje Tkalčić, profesor i voditelj katedre za seizmologiju i matematičku geofiziku na Australskom nacionalnom sveučilištu u Canberri, Mosor Prvan, biolog mora iz WWF (World Wide Fund for Nature, prijašnji World Wildlife Fund), Goran Georgievski, klimatolog s Max Planck Instituta u Njemačkoj, te Marko Gregović, socijalni poduzetnik i klimatski jastreb- nadodao je Oleg.
Svoju putopisnu avanturu u realnom vremenu zabilježio putem svojih društvenih mreža te na taj način približio ovu temu, pokazao kako zaista izgleda život na sjeveru i potaknuo raspravu o globalno iznimno važnom pitanju globalnog zatopljenja. No, svoje će dojmove podijeliti i s publikom u Zagrebu.
-S obzirom na količinu fotografija s arktičkim motivima, nadam se da ćemo ove jeseni organizirati i neku izložbu u Zagrebu. Planiram nešto specifično, digitalno, prilagođeno vremenima i situaciji- dodaje Oleg.
Njegovi putopisi redovito privlače pažnju digitalne zajednice i na društvenim mrežama. Pamirski putopis na Facebooku nagrađen je kao Hrvatski putni projekt godine na Festivalu putnika, a Team Tesla sa Sašom Cvetojevićem dobio je nagradu Media Whores of the Year za tim, koji je od ukupno 150 timova na reliju, imao najbolje praćenje u medijima i na društvenim mrežama. Ideja iza svih ovih putopisa dosad bila je Facebook izdavaštvom baciti rukavicu u lice tradicionalnim oblicima izdavaštva. Vrlo je bitno pokazati i dokazati da izdavaštvo na društvenim mrežama može polučiti interesa koliko i klasično.
