NA DANAŠNJI DAN: Beethoven, Jane Austen, Maksimilijan Vrhovac, spomenik banu Jelačiću, Ivan Merz, Ivan Zajc, Irak

Ludwig van Beethoven, skladatelj – 1770.

Ludwig van Beethoven (Bonn, 16./17. prosinca 1770. – Beč, 26. ožujka 1827.), njemački skladatelj i pijanist, jedan od najvećih skladatelja u povijesti glazbe koji je prenosio bečku klasiku 18. i romantizam 19. stoljeća, zbog čega se i opravdano naziva “posljednjim bečkim klasičarem i prvim romantičarom”.

Ostavio je neizbrisiv trag na daljnji razvoj zapadnoeuropske klasične glazbe i ostao uz Mozarta najizvođeniji i najpoznatiji skladatelj europske glazbene tradicije.

Njegova glazba i ugled nadahnjivali su, a ponekad i punili nesigurnošću iduće generacije skladatelja i glazbenika. Osim što je postao zaštitno lice romantizma, jednako snažno utjecao je i na glazbenike 20. stoljeća (Bartok, Šostakovič) sve do razdoblja avangarde čiji su mu predstavnici Pierre Boulez i Karlheinz Stockhausen isticali svoj dug. Njegovih devet simfonija smatra se “Biblijom za skladatelje”, dok se njegove 32 glasovirske sonate smatraju “Biblijom za pijaniste”, pri čemu su svaka simfonija i sonata glazbeni svijet za sebe.

Jane Austen, književnica – 1775.

Jane Austen (Steventon, 16. prosinca 1775. – Winchester, 18. srpnja 1817.) bila je prominentna britanska književnica.

Njezini pogledi na život žena i divno slaganje ironije učinili su ju jednom od najznačajnijih književnica njenog doba, a i dan-danas je njeno štivo vrlo omiljeno, prvenstveno među pripadnicama ženskog spola. Od 1785. do 1786. polazila je Školu za djevojke u Readingu.

Stekla je šire obrazovanje od tada uobičajenoga za djevojke te se već rano posvetila pisanju, a prva priča objavljena joj je već 1789. Jane Austen je svoja književna djela izdavala anonimno zbog čega je, iako vrlo čitana, sama autorica bila isključena iz važnih literarnih krugova. Sva njezina djela ljubavni su romani, pisani pod utjecajem romantizma u engleskoj književnosti, no Jane nije bila tipični književni romantičar.

Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup – 1827.

Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup, bio je borac za nezavisnost i ujedinjenje hrvatskih zemalja te kulturni mecena i jedan od najvećih dobrotvora u Hrvata.

Dana 16. prosinca 1827. u Zagrebu je umro Maksimilijan Vrhovac, zagrebački biskup i jedna od središnjih osoba kulturnog i političkog života u Hrvatskoj potkraj 18. stoljeća.

Jedan je od idejnih začetnika hrvatskog narodnog preporoda. 1794. godine u Zagrebu osniva tiskaru koja uglavnom tiska naslove na hrvatskom jeziku. Bio je mecena mnogim umjetnicima, uvijek uz naglasak da se promovira “ilirska” kultura. 1827. godine osniva Društvo skladnoglasja za Hrvatsku, koje od 1925. djeluje pod imenom Hrvatski glazbeni zavod.

Maksimilijana Vrhovca se često povezuje s masonima, jer je uhićen zbog sumnje u vezu s urotom Ignjata Martinovića 1795. godine, a 1913. godine je u Zagrebu bila osnovana i slobodnozidarska loža pod imenom “Maksimilijan Vrhovac”, no te sumnje nikada nisu dokazane.

Otkriven spomenik banu Jelačiću – 1866.

Na današnji dan 16. prosinca 1866. godine u Zagrebu je otkriven veliki spomenik slavnog narodnog vođe, bana Josipa Jelačića koji je i danas jedan od najdojmljivijih simbola hrvatskoga prkosa i borbe za slobodu. Spomenik je rad poznatog bečkog kipara Antona Dominika Fernkorna.

Samu svečanost otvaranja obilježio je i fotograf Franjo Pommer, snimivši događaj na fotografiji koja se danas uzima za prvu reportažnu snimku u Hrvatskoj.

U razdoblju između 1947. i 1990. godine glavni zagrebački trg nije krasio navedeni spomenik, niti ime bana Jelačića. Mnogi protunarodni režimi nisu se usudili dirati simbol hrvatstva, međutim 1947. komunistička vlast pod okriljem noći i velike tajnosti rastavlja i ruši Jelačićev spomenik.

Dolaskom demokratski izabrane vlasti 1990. godine u velikom slavlju vratio se i spomenik banu Jelačiću, ovaj puta okrenut prema jugu.

Ivan Merz, blaženik – 1896.

Blaženi Ivan Merz (Banja Luka, 16. prosinca 1896. – Zagreb, 10. svibnja 1928.), istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja. Tijekom života Ivan Merz se služio s deset jezika i osposobio za četiri zvanja: profesor, književnik, časnik, a posjedovao je znanje i vrline koje se traže za svećenika.

“Istaknuti laik u svjedočenju Evanđelja” – tim je riječima Papa Ivan Pavao II. nazvao Ivana Merza u zagrebačkoj katedrali 10. rujna 1994. godine, prvoga dana svoga pohoda Hrvatskoj, spominjući u svome govoru hrvatske svece i blaženike, te kandidate oltara u hrvatskom narodu.

Ove Papine riječi veliki su poticaj za bolje upoznavanje s likom Ivana Merza i njegovim životnim svjedočanstvom danim za Isusa Krista. Postupak za proglašenje Ivana Merza blaženim i svetim započeo je u Zagrebu još 1958. godine; a od 1986. godine nastavlja se u Rimu pri vatikanskoj Kongregaciji za kauze svetaca. O njegovu životu snimljen je dokumentarni film “Ivan Merz – život za ideale” redatelja Jakova Sedlara.

Ivan Zajc, hrvatski skladatelj i dirigent – 1914.

Dana 16. prosinca 1914. godine u Zagrebu je umro Ivan Zajc, hrvatski skladatelj i dirigent. Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan i kao Ivan pl. (plemeniti) Zajc, rođen je u Rijeci.

Nakon studija na konzervatoriju u Milanu, živio je i radio u Rijeci, Beču te Zagrebu.

Iza sebe je ostavio opus od oko 1200 raznovrsnih djela za orkestar (Simfonička glazbena slika), za komorne sastave, za klavir, zatim 19 opera (Mislav, Ban Legent), 26 opereta, scensku muziku (za Dubravku Ivana Gundulića), oratorij Oče naš, oko 50 kantata (Dolazak Hrvata), 19 misa, 14 Ave Maria, 200 zborova (Glasna jasna, Putnik), 170 solo pjesama (Miruj, miruj, srce moje; Moja lađa; Vir; Lastavicom; Domovini i ljubavi; Djevojka i ruža).

Operacija Pustinjska lisica – bombardiranje Iraka – 1998.

Operacija Pustinjska lisica započela je 16. prosinca 1998. godine. Američke i engleske postrojbe započele su četverodnevno bombardiranje vojnih ciljeva u Iraku i glavnom gradu Bagdadu. Napad je započeo na temelju naredbe američkog predsjednika Billa Clintona.

Nekoliko mjeseci prije toga odnosi između iračkog režima i UN-ovih inspektora za oružje stalno su se pogoršavali. Irak je ometao inspekcije, zabranjujući pristup takozvanim predsjedničkim palačama i odbijajući suradnju. Opetovano je optužio misiju UN-a da špijunira za potrebe Sjedinjenih Država i Izraela.

….

izvori:

Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje. Leksikografski zavod Miroslav Krleža; http://www.enciklopedija.hr; Prolexis enciklopedija, mrežno izdanje, https://proleksis.lzmk.hr;