Horvat predstavio izmjene Zakona o obnovi: Postupak više neće zaustavljati nesređena dokumentacija
Ministar prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine Darko Horvat izjavio je da se izmjene Zakona o obnovi donose radi ubrzanja obnove koju više neće zaustavljati nesređena dokumentacija.
– Složene imovinsko-pravne odnose više neće trebati dokazivati, što je dosad znatno usporavalo proces, rekao je Horvat predstavljajući u Hrvatskom saboru izmjene Zakona o obnovi.
Izmjenama zakona građani se oslobađaju obveze sufinanciranja troškova konstrukcijske obnove, a konstrukcijski će se obnoviti i nelegalizirani objekti koji se mogu legalizirati. Objekti koji se ne mogu legalizirati, primjerice oni koji se nalaze na magistralnim koridorima ili javno zaštićenim područjima, neće se obnavljati, kao niti oni u kojima na dan potresa nitko nije živio, pojasnio je ministar.
Ukida se također zabrana upravljanja obnovljenom nekretninom, kao i obveza upisa založnog prava na tu nekretninu. Zakon određuje da će se novčana sredstva za obnovu višestambenih zgrada moći isplatiti i prije početka obnove, a za obiteljske kuće nakon završene obnove ili prema ispostavljenim računima.
Predviđen je brži način uklanjanja uništenih obiteljskih kuća i zgrada tako da će za odluku biti potrebna suglasnost većine suvlasnika ili, ako predstavlja prijetnju za građane, i bez suglasnosti vlasnika. U slučaju rušenja višestambene zgrade, država će vlasniku stana na njegov zahtjev dati stan odgovarajuće veličine, uz obvezu prenošenja zemljišta na kojem se nalazila uklonjena zgrada, a u slučaju rušenja obiteljske kuće zamjensku kuću.
Zakonskim izmjenama ubrzavaju se postupci javne nabave i diže prag javne nabave, dodao je Horvat uvjeravajući da će u sustav biti ugrađene antikorupcijske mjere radi sprečavanja zloupotreba u provedbi postupaka obnove.
Do 20. rujna građani su podnijeli ukupno 12 346 zahtjeva za 10 281 zgradu, a Ministarstvo je dosad donijelo ukupno 967 akata obnove, naveo je ministar. Štete u Zagrebu i okolici te na Banovini procijenjene su na oko 17 milijardi eura, od čega 11,5 milijardi eura u Zagrebu i okolici, a 5,5 milijardi eura na Banovini.
