Znanstvenici prvi put izradili kartu mirisa: To mijenja sve što smo dosad mislili o njuhu

Znanstvenici su prvi put izradili detaljnu “kartu mirisa” koja pokazuje kako su receptori za miris organizirani u nosu miša, što bi moglo pomoći u boljem razumijevanju jednog od najmanje istraženih ljudskih osjetila.

Miris je jedno od najmoćnijih osjetila. Govori nam hoće li nešto imati dobar ili loš okus, podsjeća nas na dom, najavljuje kišu ili dolazak proljeća. Ipak, upravo je njuh među najmanje istraženim ljudskim osjetilima.

Nova studija, objavljena u časopisu Cell, približila je znanstvenike razumijevanju načina na koji funkcionira njuh. Istraživanje je vodio neurobiolog Sandeep Datta s Harvarda, a rezultat je prva detaljna karta receptora za miris u nosu miša.

– Olfkacija je izuzetno tajanstvena. To je osjetilo kojem je najduže nedostajala karta, rekao je Datta.

Karta je nastala na temelju podataka prikupljenih iz više od 300 miševa. U nosu miša nalazi se oko 20 milijuna olfaktornih neurona, a svaki od njih izražava jedan od više tisuća tipova receptora za miris. Ti neuroni prenose informacije iz nosa prema mozgu.

Dosad je mapiranje njuha bilo nemoguća misija

Datta i njegov tim sekvencirali su gene oko pet milijuna pojedinačnih stanica nosnog tkiva, uključujući oko 2,3 milijuna olfaktornih neurona. Nakon toga mapirali su lokacije aktivnih gena povezanih s receptorima za miris.

Rezultati su pokazali da sustav koji se ranije smatrao nasumičnim zapravo ima vrlo preciznu organizaciju.

– Naši rezultati uvode red u sustav za koji se ranije mislilo da nema nikakav red, što mijenja način na koji konceptualno razmišljamo o funkcioniranju njuha, rekao je Datta.

Ranije su znanstvenici imali problema s otkrivanjem receptora pa su pretpostavljali da je njihov raspored slučajan i da bilo koji neuron može izražavati bilo koji od oko 1.100 mogućih receptora za miris.

Što je otkrila karta mirisa?

Nova karta pokazala je suprotno – receptori su organizirani prema vrlo preciznom obrascu. Tvore gradijent receptora raspoređenih u uskim horizontalnim pojasevima koji se protežu od vrha do dna nosa, prenosi N1.

Autori istraživanja navode da prostorni red u sustavu njuha proizlazi iz kontinuirano promjenjivog genetskog koda koji organizira brojne kanale odgovorne za prepoznavanje mirisa.

Daljnji eksperimenti pokazali su da na raspored receptora utječe retinoična kiselina, prirodna molekula koja regulira ekspresiju gena unutar stanica.

Korištenjem lijekova koji mijenjaju razinu retinoične kiseline kod miševa, istraživači su uspjeli promijeniti raspored receptora za miris u nosu.

Također su otkrili da raspored receptora u nosu odgovara organizaciji olfaktornog bulbusa u mozgu, dijela zaduženog za obradu mirisnih informacija.

Kako popraviti njuh?

Znanstvenici vjeruju da bi bolje razumijevanje anatomije njuha kod miševa moglo pomoći u razumijevanju ljudskog njuha, iako između njih postoje značajne razlike.

Razumijevanje načina na koji njuh funkcionira moglo bi jednog dana pomoći i osobama koje su izgubile osjet mirisa.

– Njuh ima dubok i sveprisutan utjecaj na ljudsko zdravlje, pa njegovo vraćanje nije važno samo zbog užitka ili sigurnosti, nego i zbog psihološke dobrobiti, rekao je Datta.

– Ne možemo popraviti njuh ako ne razumijemo kako funkcionira na osnovnoj razini.