Život na rubu dostojanstva: Više od trećine umirovljenika živi u riziku od siromaštva

Sve je više umirovljenika u Hrvatskoj koji životnu dob provode u siromaštvu i socijalnoj isključenosti. Nedostatak mjesta u javnim domovima, previsoke cijene privatnih i manjak njegovatelja dodatno otežavaju svakodnevicu starijih.

Gordana je 35 godina radila kao bibliotekarka. Stekla je uvjete za punu mirovinu, a danas, u zadnjoj etapi života, kaže da je ostavljena na marginama društva:

– Mislim da mi koji smo i radili i sve, koliko smo samo odvajali. sve što se tiče penzionera je teški kriminal. Najteže od svega ti padne korupcija. Zar smo se za ovakvu Hrvatsku borili i gradili?

Gordaninu sudbinu dijele mnogi. Čak 37 posto starijih od 65 godina u Hrvatskoj živi u riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Za one koji žive sami – poput Gordane – taj udio skače na više od 60 posto. A oni koji bi trebali zastupati umirovljenike razjedinjeni su u frakcije i stranke koje ne nalaze zajednički jezik. Sastanak o ujedinjenju nije dao rezultate, piše N1.

Iz Sindikata umirovljenika kažu:

– Nesuglasice su nepremostive zasada. Ali moramo biti pametniji. Mi isto kažemo da dogovora mora biti. Svaka od stranaka u ovome trenutku zastupa svoje stavove i svoje polazište, ali to nije u interesu umirovljenika.

U interesu umirovljenika nisu ni trendovi na tržištu rada. U domovima za starije nedostaje oko dvije tisuće njegovatelja, a demografske projekcije su neumoljive – do 2070. broj stanovnika Europe past će za 22 posto, dok će životni vijek porasti za više od šest godina.

Uvjeti su teški, plaće niske, a manjak radnika dodatno otežava posao

Irena Weber iz Hrvatske udruge poslodavaca je komentirala:

– Dakle vidi se koliko će biti pritisak na cjelokupni zdravstveni sistem, a osobito na sustav zdravstvene skrbi. Već smo sada trebali početi razmišljati kako osigurati dovoljan broj osoblja kako bi našim starijim sugrađanima osigurali život dostojan čovjeka.

Pritisak već osjećaju zaposleni u sustavu. Uvjeti su teški, plaće niske, a manjak radnika dodatno otežava posao. Zato se sve češće spominje uvoz radne snage, no stručnjaci upozoravaju – najprije treba zadržati domaće radnike.

Iz Instituta za javne financije Marijana Bađun je istaknula:

– Prije toga bi trebalo poboljšati uvjete onima koji su trenutno zaposleni. Njih jako opterećuje manjak radne snage i otežava uvjete rada. A ponajviše bi im pomoglo to da se povećaju njihove plaće.

Gordana, međutim, naglašava: još je veći problem nedostupnost domova. Na javne se čeka i po deset godina, privatni su preskupi.

– Moja penzija s ovim što je dao Plenković je 360 eura, ne možeš s time živjeti, a kamoli si priuštiti dom. I onda recite da je gospođa šašava sa 70, al’ ja si uplatim Eurojackpot. Jer uzdati se u ove, od toga nema niš’.

Kao rješenje, Pavo Ćorluka iz HUP-Koordinacije socijalne skrbi predlaže vaučere i porezne olakšice kako bi i javni i privatni domovi postali dostupniji građanima:

– Da ljudima budu dostupni i javni i privatni domovi. Ali isto tako i porezna olakšica za one koji smještaju svoje starije u domove.

No problem skrbi za starije dubok je i višeslojan. A umirovljenici poput Gordane, osamljeni i siromašni – umjesto kvalitetne skrbi u zadnjoj životnoj etapi, prepušteni su sreći. Jer u Hrvatskoj dostojanstvena starost često više nalikuje dobitku na jackpotu nego li realnosti.