Vrućine više nisu prolazna epizoda, znanstvenici poručuju: Tek se privikavamo na novu klimu
Luka Antunac/PIXSELL Klimatolog akademik Mirko Orlić, profesor emeritus s Geofizičkog odsjeka PMF-a, objasnio je za RTL kako su klimatski modeli još prije desetak godina pokazivali da će toplinski valovi u ovom dijelu Europe postajati sve jači, dulji i učestaliji.
– Ne možemo godinama unaprijed znati točan datum i temperaturu, ali možemo predvidjeti trendove. Ovo nije nepredvidiva katastrofa poput potresa, već nešto o čemu se govorilo, istaknuo je Orlić.
Jedan od razloga za dugotrajne vrućine je meteorološki fenomen poznat kao “omega blokada”. Riječ je o situaciji kada mlazna struja u atmosferi poprimi oblik grčkog slova omega i stvori svojevrsnu barijeru koja zarobljava vrući zrak iznad određenog područja. Zbog tog fenomena dijelovi srednje Europe, poput Njemačke, Češke i Poljske, bilježili su temperature iznad 40 stupnjeva, dok je Hrvatska u početku bila nešto manje pogođena.
Orlić je upozorio da posljedice toplinskih ekstrema već osjećamo u svakodnevnom životu. Poseban problem predstavljaju ljudi koji rade na otvorenom jer su stvarne temperature na suncu još više od onih službeno izmjerenih u hladu.
U budućnosti će se društvo morati prilagođavati novim uvjetima – od energetske obnove zgrada do promjena radnog vremena tijekom najvećih vrućina, po uzoru na mediteranske zemlje gdje je uobičajena pauza tijekom najtoplijeg dijela dana. Veliki izazov predstavljaju i tropske noći, kada temperatura ne pada ispod 20 stupnjeva. Takve noći posebno su neugodne u priobalju jer zagrijano more zadržava toplinu i otežava rashlađivanje organizma.
Osim kopna, zagrijavanje pogađa i Jadransko more. Orlić upozorava na sve češće “toplinske valove u moru” koji mogu ugroziti morski ekosustav. Temperature mora koje već u lipnju dosežu 26 ili 27 stupnjeva znatno su više nego prije nekoliko desetljeća, što utječe na širenje algi, koralje i migraciju ribljih vrsta.
Kao ključne mjere borbe protiv klimatskih promjena znanstvenik ističe smanjenje emisija stakleničkih plinova i prilagodbu novim uvjetima. Posebno upozorava na buduće upravljanje vodom u Hrvatskoj.
Iako Hrvatska zasad nema ozbiljan problem s količinom vode, oborine će se prema projekcijama sve više koncentrirati u zimskim mjesecima i biti intenzivnije. Zbog toga će biti ključno zadržavati i spremati vodu tijekom kišnih razdoblja kako bi bila dostupna u sušnijim dijelovima godine.
