U Hrvatskoj rastu naknade za bolovanja, zna se i za koliko
Naknade HZZO-a za dugotrajna bolovanja kroničnih bolesnika i za bolovanja radi njege djeteta od lipnja se povećavaju za 76 posto i iznosit će 995 eura mjesečno, najavila je danas ministrica zdravstva Irena Hrstić. To će biti regulirano izmjenama Zakona o obveznom zdravstvenom osiguranju, čiji je prijedlog od danas u jednomjesečnom e-savjetovanju, prenosi Index.
– Naknade koje nisu mijenjane gotovo 20 godina dižu se za 76 posto. To se odnosi na naknadu za odsutnost s posla zbog njege djeteta ili zbog kronične bolesti, rekla je ministrica na konferenciji za novinare. Do sada te su naknade iznosile 565 eura.
– Na ovaj ćemo način osobama koje ne mogu raditi omogućiti dostojanstven život, rekla je Hrstić te dodala da kronično oboljeli pacijenti, osim prava na naknadu zbog odsutnosti s posla, imaju pravo i na inkluzivne dodatke iz drugog resora.
Dnevno je oko 66.000 bolesnih
Za bolesne zaposlenike poslodavci i dalje snose trošak bolovanja prvih 42 dana, nakon čega naknade preuzima HZZO kada je riječ o kroničnim bolesnicima. Za ovu godinu u HZZO-u je osigurano više od 60 milijuna eura za najavljeno povećanje naknada, a za sljedeću godinu procijenjeno je da će trebati više od 130 milijuna eura.
– Od lipnja nadalje ovo bi povećanje trebalo biti u praktičnoj primjeni, poručila je ministrica.
Zamjenica ravnatelja HZZO-a Veronika Laušin rekla je da je ukupna stopa bolovanja u 2024. bila 3.77, od toga na teret HZZO-a 1.9.
– Na teretu HZZO-a su ona bolovanja koja su duža od 42 dana, rekla je Laušin.
Iznijela je i podatak da je broj dnevno bolesnih u Hrvatskoj oko 66.000.
Pacijent koji završi na bolovanju zbog dijagnostike treba dobiti prioritetni termin
Hrstić je rekla i da se u ukupnom trošku bolovanja za njegu oboljelog djeteta izdvaja 21 posto, za njegu oboljelog člana obitelji 35 posto, za dugotrajno liječenje 25 posto, 7 posto za održavanje trudnoće i 12 posto za ostale indikacije. Kada je riječ o dugotrajnim bolovanjima, nije riječ samo o onkološkim bolesnicima, već o svim kategorijama kroničnih bolesnika poput autoimunih bolesti, transplantiranih pacijenata i drugih kroničnih dijagnoza.
Hrstić je rekla i da bi pacijent koji je na bolovanju zbog dijagnostike trebao dobiti prioritetni termin za dijagnostički postupak. Rekla je i da je radna skupina na razini MIZ-a završila postupnik za upućivanje na dijagnostičke pretrage. Postavit će se indikacijsko područje za MR lokomotornog sustava i neurosustava, odnosno bit će nužno zadovoljiti kriterije da bi pacijent bio upućen na magnetsku rezonanciju.
Izuzetke od pravila bit će potrebno dodatno objasniti.
– Uvijek postoji i kategorija koja se odnosi na želju pacijenata koji traže pretrage, ali će onda to biti na najnižoj razini prioriteta kod izdavanja termina, poručila je ministrica.
