Studentski poslovi mogli bi vam donijeti više od 8.000 eura u mirovini

Novi model priznavanja studentskog rada mogao bi mladima donijeti konkretnu financijsku korist u mirovini. Za svakih 2000 odrađenih sati ostvarivala bi se godina mirovinskog staža, a maksimalne dvije godine mogle bi povećati mjesečnu mirovinu za gotovo 34 eura.

Prema modelu koji je Vlada dogovorila s Hrvatskim studentskim zborom početkom studenoga, sati provedeni na studentskim poslovima ubuduće bi se priznavali i kao mirovinski staž.

Riječ je o promjeni koja bi studentima omogućila da već tijekom studiranja počnu prikupljati mirovinski staž, i to bez dodatnih izdvajanja iz svoje zarade ili novih troškova za poslodavce. Najvažnija korist neće se osjetiti odmah, nego tek pri odlasku u mirovinu, kada bi dodatno priznate godine rada trebale povećati iznos mirovinskog primanja.

Koliko studentskih sati vrijedi jedna godina mirovinskog staža?

Prema predloženom modelu, svakih 1000 odrađenih sati studentskog rada donosilo bi šest mjeseci mirovinskog staža. To znači da bi student za 2000 odrađenih sati ostvario godinu staža, a maksimalno priznanje ograničilo bi se na dvije godine, odnosno ukupno 4000 radnih sati.

Važno je pritom da se sati ne moraju odraditi tijekom jedne kalendarske godine. Oni bi se kumulativno zbrajali tijekom cijelog razdoblja studiranja, što znači da bi studenti mogli postupno prikupljati potreban broj sati nekoliko godina.

Za poslove koji se ne plaćaju prema satnici, nego prema učinku ili obavljenom zadatku, broj sati izračunavao bi se tako da se ukupna isplaćena naknada podijeli s važećom minimalnom studentskom satnicom.

Koliko bi to konkretno povećalo mirovinu?

Najvažnije pitanje za buduće umirovljenike jest koliko bi dodatni studentski staž vrijedio u eurima.

Prema simulaciji za osiguranika koji tijekom radnog vijeka ostvari 40 godina mirovinskog staža uz prosječnu plaću, osnovna mirovina iznosila bi približno 759,89 eura, piše Tportal.

U konkretnom primjeru dodatna godina studentskog staža povećala bi mirovinu s približno 759,89 na 776,72 eura, a dvije godine podigle bi je na približno 793,55 eura.

Drugim riječima, maksimalno priznanje studentskog rada značilo bi gotovo 34 eura više svakog mjeseca. Iako se taj iznos možda ne čini osobito velikim, njegova stvarna vrijednost postaje mnogo jasnija kada se promatra kroz cijelo razdoblje umirovljenja.

Više od 8000 eura dodatnih primanja tijekom 20 godina

Pretpostavimo da umirovljenik prima mirovinu još 20 godina nakon ostvarivanja prava na nju.

Ako mu se zahvaljujući dvjema dodatnim godinama studentskog staža ona poveća za 33,66 eura mjesečno, tijekom jedne godine primit će dodatnih 403,92 eura.

Kada taj iznos pomnožimo s 20 godina, dolazimo do ukupno 8078,40 eura dodatnih mirovinskih primanja.

Za osobu koja ostvari samo jednu dodatnu godinu staža financijski učinak također je mjerljiv te mjesečno povećanje od 16,83 eura u 20 godina donosi ukupno 4039,20 eura.

Radi se o ilustrativnom nominalnom izračunu, bez uračunavanja budućih usklađivanja mirovina, promjena vrijednosti osobnih bodova i drugih mogućih promjena mirovinskog sustava.

Buduća polugodišnja usklađivanja mirovina mogla bi povećavati i apsolutnu vrijednost ovog dodatka, ovisno o načinu i visini usklađivanja.

Dodatni staž ne znači i raniji odlazak u mirovinu

Priznati studentski staž ne bi služio za ispunjavanje uvjeta za prijevremenu mirovinu, već isključivo za povećanje njezina izračuna.

To znači da student koji ostvari maksimalne dvije godine dodatnog staža ne bi zbog toga mogao dvije godine ranije otići u mirovinu. Međutim, kada ostvari pravo na nju, te bi mu se godine priznavale kao dodatni staž pri određivanju njezine visine.

Upravo je to ključna financijska korist predloženog modela: studentski rad ne bi ostao samo izvor prihoda tijekom studiranja te bi imao i dugoročnu vrijednost za mirovinsku sigurnost.

Kako je to uređeno u drugim europskim zemljama?

Hrvatska ovim prijedlogom slijedi širi europski trend uključivanja studentskog rada i obrazovanja u mirovinske sustave. Ipak, načini na koje se to provodi znatno se razlikuju od države do države.

U Njemačkoj, primjerice, studenti koji rade u posebnom statusu takozvanih Werkstudenten u pravilu su obveznici mirovinskih doprinosa. Tijekom semestra najčešće mogu raditi do 20 sati tjedno uz posebna pravila osiguranja, a njihov se mirovinski staž ostvaruje na temelju uplata doprinosa. Uobičajeni udio zaposlenika u mirovinskom doprinosu iznosi oko 9,3 posto bruto plaće.

Francuska primjenjuje sustav u kojem se mirovinska prava prikupljaju na osnovi tromjesečja staža. Studenti koji rade povremene ili sezonske poslove mogu ostvariti mirovinska tromjesečja ako njihova zarada doseže propisani prag. Osim toga, omogućena je naknadna kupnja do 12 tromjesečja, odnosno tri godine studiranja, pod posebnim uvjetima i uz povlaštene cijene.

Španjolska je 2024. godine proširila obuhvat socijalnog osiguranja na studente koji obavljaju stručnu praksu. Time su u sustav uključeni i određeni oblici neplaćene prakse, pri čemu se troškovi doprinosa pokrivaju prema posebnim pravilima.

U usporedbi s tim modelima, hrvatski prijedlog je specifičan jer bi se studentima priznavao dodatni mirovinski staž na temelju odrađenih sati, bez dodatnih uplata mirovinskih doprinosa iz njihove zarade.