Što jedu hrvatski školarci? Mnoge škole nemaju ni kuhinju, u drugima nikad ne poslužuju povrće
Duško Jaramaz/PIXSELL U povodu Svjetskog dana hrane, Hrvatski zavod za javno zdravstvo i Ured UNICEF-a za Hrvatsku predstavili su istraživanje o prehrani učenika u osnovnim školama.
Neke škole nikad ne poslužuju povrće, a neke nemaju ni školsku kuhinju. Još je veći problem što školarci često ni ne žele jesti zdravo. Važan je i podatak da u Hrvatskoj svako treće dijete osnovnoškolske dobi živi s prekomjernom tjelesnom masom ili debljinom.
Kuharica Barbara Palatinuš danas je za ručak školarcima Osnovne škole Ivana Cankara pripremila varivo puno povrća. No, brine je koliko je tog zdravog obroka završilo u otpadu.
– Što se tiče zdrave prehrane, to malo teže ide. Čim djeca vide variva, naprave zna-se-kakvo lice i prođu. Ako ih prijatelji uvjere da je fino, onda pojedu, ali ako vide na licima da to baš ne i prolazi – ne dolaze, kaže Palatinuš.
Ovakav kuhani topli obrok na žalost nemaju svi školarci u Hrvatskoj jer neki u školama nemaju ni kuhinje.
Prema podacima ankete provedene 2023. godine, najmanji udio škola s kuhinjom prisutan je u Dalmaciji. Tako je u Splitsko-dalmatinskoj županiji samo 40 % ispitanih osnovnih škola izjavilo da ima kuhinju.
Upravo u tim županijama bilježi se I najveći udio djece s prekomjernom težinom, piše N1.
– Došli smo do vrlo jasnih zaključaka, da nemamo ujednačene standarde, da i dalje postoje mjesta u Hrvatskoj- općine i županije koje ne osiguravaju najnutricitivnije obroke djeci koja polaze osnovnu školu voljeli bismo da se to promjeni, kaže Đurđica Ivković iz UNICEF-ovog ureda za Hrvatsku.