Predstavljeni rezultati projekta “Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković”

Trebamo se uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima, te stvarati i izvoziti znanje i nove proizvode, a ne ljude  – jedna je od ključnih poruka s okruglog stola održanog danas u sklopu završne konferencije projekta ‘Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković (IRB)’.

U Kući Europe, Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, danas su predstavljeni rezultati zajedničkog projekta Mreže znanja i Instituta. Rezultate projekta predstavio je Domagoj Račić, direktor Mreže znanja, koji je potvrdio da su u sklopu projekta provedene mnogobrojne radionice za IRB i ključne dionike projekta, a posebno su korisni bili organizirani susreti znanstvenika IRB-a s poduzetnicima te studijski posjeti međunarodnim istraživačkim institucijama, poput KU Leuven u Belgiji, Tehnički fakultet u Münchenu i Sveučilište u Londonu.

Račić je naglasio kako više nije potrebno postavljati pitanje treba li gospodarstvo znanost. To je neupitno. Ono što se trebamo pitati je kako tu suradnju ostvariti.

-‘Javni sektor daje poticaj i regulativu, ali ne upravlja inovacijskim sustavom, njega stvaraju oni koji stvaraju znanje – znanstvenici i poduzetnici– istaknuo je Račić.

Svoja iskustva u osnivanju i poslovanju start-up tvrtki iz Sjedinjenih Američkih Država sa sudionicima podijelio je izv. prof. dr. Dubravko Babić iz Laboratorija za primijenjenu optiku Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu. Babić je rekao kako su najčešći problemi zbog kojih strat-up tvrtke ne uspiju što većina inženjera počne vjerovati da su i dobri menadžeri, što je izuzetak, ali ne i pravilo, prerano se kreće u proizvodnju s ‘nezrelom’ tehnologijom, a s obzirom da inženjeri žele stalno ‘popravljati’ proizvod on se često i ne počne proizvoditi.  

Od labosa do tržišta

Jedan od načina poticanje suradnje znanstvenika i poduzetnika ostvaruje se i putem europskih fondova. IRB je partner  na nekoliko takvih uspješnih projekata koji se provode u sklopu trajno otvorenog poziva na dostavu projektnih prijedloga za dodjelu bespovratnih sredstava ‘Povećanje razvoja novih proizvoda i usluga koji proizlaze iz aktivnosti istraživanja i razvoja (IRI)’, a kojeg provodi Ministarstvo gospodarstva, poduzetništva i obrta (MINGO). Riječ je o projektima u suradnji s tvrtkama Genom, Solvis i Cedevita ukupne vrijednosti 35 milijuna kuna.

-Ovo je samo jedan od fondova u kojima je IRB uspješan. Naime, znanstvenici IRB-a od početka provedbe programa OBZOR 2020 su kroz šesnaest ostvarenih projekata povukli 7,33 milijuna eura što je preko 55 posto ukupnih sredstva koje su u istom razdoblju povukle sve znanstveno-akademske institucije u Hrvatskoj. U provedbi je i sedam strukturnih projekata ukupne vrijednosti 11,7 milijuna eura, a od početka provedbe programa ukupno je ugovoreno šesnaest projekata, ugovorene vrijednosti 13,6 milijuna eura. Osim toga, ne smijemo zaboraviti i 82 projekta Hrvatske zaklade za znanost vrijedna 10,8 milijuna eura- istaknuo je u prezentaciji David Smith, ravnatelj IRB-a.

Također, sa sličnim ciljem, poticanja poduzetništva, razvoja inovacija i novih proizvoda te poticanja zapošljavanja utemeljena su na IRB-u i dva Znanstvena centra izvrsnosti –  Centar za Bioprospecting mora (BioProCro) i Centar izvrsnosti za napredne materijale i senzore (CEMS) koji su na IRB donijeli investiciju od preko 10 milijuna eura.

U tom smislu, budućnost IRB-a ravnatelj vidi pozitivno i to posebno u iščekivanju 60 milijuna vrijednog projekta O-ZIP čiji je cilj unaprijediti infrastrukturu i opremu IRB-a kako bi mogli uspješno odgovoriti na potrebe industrije. Početak ovog kapitalnog projekta  se očekuje 2019. godine. Uz to, istraživačke grupe s ‘Ruđera’ uključene su u kapitalne međunarodne projekte poput CERN-a i ITER-a u sklopu kojih se otvaraju dodatne mogućnosti ne samo za znanstvenike, već i za hrvatske poduzetnike, posebice u slučaju izgradnje DONES-a.

Stabilnost, usklađivanje, poboljšanje su tri glavna smjera razvoja IRB-a

-Suradnja između znanstvenika IRB-a i industrije je dobra, međutim mi želimo da ona bude intenzivnija i dugoročnija. U tome nam je neophodna pomoć države, ali i mi sami možemo tu raditi na više aspekata. Jedan od ključnih je upravo poboljšanje komunikacije između znanstvenika i poduzetnika. Cilj takve komunikacije je dvosmjeran. Mi definiramo znanje i ekspertize koje imamo na raspolaganju, a poduzetnici nas upoznaju s problemima u kojima je naša pomoć potrebna. Taj smo dijalog uspjeli unaprijediti i ovim projektom te je na vidiku nekoliko potencijalnih suradnji s vodećim hrvatskih tvrtkama u vezi s našim ekspertizama u području prehrambene industrije i zaštite okoliša- istaknuo je dr. Smith.

Dr. Smith je na kraju spomenuo tri glavna smjera na kojima se, siguran je, treba temeljiti razvoj IRB-a – stabilnost, usklađivanje i poboljšanje. Pritom, objasnio je, evolucija je puno bolja od revolucije posebno u javnim institucijama, ali to ne znači neaktivnost, usklađivanje kako bismo vidjeli koje su dijelovi procesa dobri, a koji loši pa da onda one loše popravimo, a na tim načelima vjerujemo da ćemo i poboljšati naš rad.   

Nema razvoja novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka   

Nakon prezentacije rezultata projekta održan je okrugli stol na temu: ”Znanost i gospodarstvo: Od EU fondova prema tržištu” na kojem su sudjelovali dr.sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, izv. prof. dr. sc. Dubravko Babić, Laboratorij za primijenjenu optiku FER-a, dr. sc. Vlatka Petrović, voditeljica Centra za istraživanje, razvoj i transfer tehnologije Sveučilišta u Zagrebu, Damir Bijač, direktor sektora Istraživanja i razvoja iz Belupa i Anita Tregner Mlinarić, iz META Grupe, jedne od tvrtki partnera na projektu.

Panelisti su govorili o potencijalima za uspješnu suradnju i preprekama na koje je moguće naići, zatim o transferu tehnologije i ulozi inovacija u razvoju gospodarstva, kao i o nužnim izmjenama administrativnih i zakonodavnih okvira kojima bi se omogućila učinkovita suradnja znanosti, gospodarstva i javne uprave, te stvorilo poticajno okruženje za komercijalizaciju rezultata istraživanja te transfer znanja i tehnologija u Republici Hrvatskoj. Dr. sc. Marijeta Kralj, pomoćnica ravnatelja IRB-a, posebno je istaknula da ne možemo govoriti o razvoju novih tehnologija bez visoko obrazovanih stručnjaka.

Na pitanje koliko je održiv sustav znanosti koji se u velikoj mjeri oslanja na financiranje iz europskih fondova, panelisti su se složili da se svi zajedno trebamo uozbiljiti i shvatiti da nam je misija podržati znanost većim ulaganjima. Domagoj Račić zaključio je okrugli stol porukom kako je nužno da stvaramo i izvozimo znanje i inovativne proizvode, a ne ljude.

Projekt ‘Jačanje sustava upravljanja znanjem i komercijalizacijom istraživanja Instituta Ruđer Bošković’ financiraju Europska unija i Republika Hrvatska, u iznosu od 440 tisuća eura, u okviru Prijelaznog instrumenta Europske unije za Hrvatsku, privremenog instrumenta namijenjenog novim državama članicama EU u prvim godinama članstva kao pomoć u financiranju mjera za razvoj i jačanje nacionalnih, administrativnih i pravosudnih sposobnosti za provedbu i primjenu zakonodavstva Europske unije. Provedba projekta započela je u studenom 2016., a završava u kolovozu 2018. Projekt je provodila konzultantska tvrtka iz Zagreba Mreža znanja d.o.o., a korisnik projekta je Institut Ruđer Bošković (IRB).