Ovo zdravstveno stanje pogađa oko 100 tisuća Hrvata

Preddijabetes je stanje koje u Hrvatskoj pogađa oko 100.000 ljudi koji nisu niti svjesni da imaju to stanje. Riječ je o stanju u kojem su razine šećera u krvi više od normalnih, ali još uvijek nedovoljno visoke da bi se mogla postaviti dijagnoza dijabetesa tipa 2. Kod preddijabetesa dolazi do narušene regulacije šećera i obično je to rani pokazatelj razvoja dijabetesa, posebice ako osoba ne promijeni svoje životne navike.

Simptomi preddijabetesa često nisu vidljivi već se stanje otkriva kod krvnih pretraga, obično slučajno. Čimbenici koji mogu povećati šanse za dobivanje preddijabetesa su manjak fizičke aktivnosti i kretanja, loša prehrana, starija životna dob i genetika.

Samo u Hrvatskoj oko 400.000 ljudi ima dijabetes, a i europska statistika pokazuje da je preddijabetes sve češće stanje, posebice kod starijih osoba. Smatra se da u Europi preko desetak milijuna ljudi boluje od dijabetesa, prenosi N1.

Simptomi preddijabetesa

Najveći problem zbog kojeg dobar dio pacijenata ostaje nedijagnosticiran je činjenica da simptomi preddijabetesa nisu jasni. Ovo često dovodi do neprepoznatog stanja što je dodatan problem jer to može potaknuti razvoj ozbiljnijih zdravstvenih problema. Međutim, postoje neki znakovi koji mogu ukazivati na povećan rizik od nastanka dijabetesa i problema s visokim razinama šećera u krvi.

Mogući simptomi preddijabetesa su: povećana žeđ i glad, umor i nakon dovoljno odmora i spavanja, češće mokrenje, čest zamagljen vid i bez dioptrije, tamnija koža na području pazuha i na zadnjoj strani vrata, naglo dobivanje bradavica na koži, trnci u stopalima i dlanovima, sporo zarastanje rana i ogrebotina te gubitak kilograma Kod osoba koje imaju povećan rizik od dobivanja dijabetesa na ove simptome treba reagirati. To se posebno odnosi na osobe starije od 45 godina te one koji u obitelji imaju oboljele od dijabetesa.

Osoba može imati preddijabetes godinama bez da razvije simptome, no stoga se treba posebno pripaziti kod osoba koje imaju povećan rizik, a to su: osobe koje su pretile – što više je masnog tkiva, posebice onog između mišića i kože u abdomenu, stanice su više otporne na inzulin; podaci pokazuju da muškarci koji imaju struk širi od 100 centimetara, a žene širi od 90 centimetara imaju veći rizik od nastanka dijabetesa; sobe koje se loše hrane – povećan unos crvenog mesa, prerađene hrane i zaslađenih pića je povezan s većim rizikom od preddijabetesa; osobe koje imaju 45 i više godina; osobe koje su fizički aktivne manje od tri puta tjedno; žene koje su imale gestacijski dijabetes (dijabetes u trudnoći) i njihova djeca; žene koje su rodile dijete teže od četiri kilograma; osobe koje u obitelji imaju roditelje ili braću koja imaju dijabetes tipa 2; žene koje boluju od policističnih jajnika; osobe koje imaju apneju te pušači.

Pušenje povećava rizik od preddijabetesa, ali i mogućnost od razvoja komplikacija nakon nastanka bolesti. Rizične skupine bi unatoč ne postojanju simptoma trebale redovito provoditi krvne pretrage.

Kako nastaje preddijabetes?

Točan uzrok nastanka preddijabetesa nije poznat, no čimbenici rizika imaju velik utjecaj. Ono što je jasno je da osobe s preddijabetesom i dijabetesom ne procesiraju glukozu pravilno. Preddijabetes se javlja kada tijelo počne pokazivati smanjenu osjetljivost na inzulin, hormon koji omogućuje stanicama da preuzmu glukozu iz krvi za energiju.

Hranom unosimo šećere koji se tada trebaju probaviti u metabolizmu. Kada se hrana konzumira i kada šećer dolazi do krvi, inzulin djeluje tako da smanjuje razinu šećera u krvi. Kod preddijabetesa, stanice ne reagiraju na inzulin pravilno, što prisiljava gušteraču da proizvodi sve više inzulina. Međutim, s vremenom gušterača ne može održati taj tempo, što dovodi do nakupljanja glukoze u krvi.

Preddijabetes stoga nastaje ako gušterača ne može proizvesti dovoljno inzulina ili kada stanice postanu otporne na inzulin.

Kako smanjiti rizik od preddijabetesa?

Dijagnoza preddijabetesa postavlja se krvnim testovima poput testa glukoze natašte i HbA1c testa, koji pokazuje prosječne razine glukoze u krvi u posljednja tri mjeseca. Ako su razine glukoze u krvi natašte između 100 i 125 mg/dL, ili je HbA1c između 5,7 % i 6,4 %, dijagnosticira se preddijabetes.

Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje odobrio je testiranje HbA1c u svrhu otkrivanja preddijabetesa, što olakšava ranije prepoznavanje i sprječavanje progresije u dijabetes. Međutim, rane intervencije, kao što su promjene prehrane i fizička aktivnost, mogu značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa, a time i smanjiti troškove liječenja dijabetičkih komplikacija na nacionalnoj razini.

Podaci pokazuju da smanjenje tjelesne težine od samo pet do 10 posto može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa. Smanjenje rizika od preddijabetesa zahtijeva promjene u načinu života, kao što su:

Promjena prehrane

Preporučuje se povećan unos voća, povrća, cjelovitih žitarica i hrane bogate vlaknima, dok se preporučuje smanjuje unos šećera i procesuirane hrane.

Fizička aktivnost

Redovita tjelesna aktivnost, poput hodanja ili trčanja, može značajno smanjiti rizik od razvoja dijabetesa. Preporučuje se najmanje 30 minuta dnevno, pet dana u tjednu (150 minuta tjedno).

Gubitak tjelesne mase

Smanjenje tjelesne težine za pet do 10 posto može imati snažan utjecaj na razinu šećera u krvi kod osoba s preddijabetesom. Prevencija je svakako polovica zdravlja u slučaju preddijabetesa stoga se prije svega preporučuje zdrav način života.