Oporba podržala isplate, ali otvorila ključno pitanje: Tko i po kojim kriterijima procjenjuje štetu

Zagrebačka Gradska skupština u četvrtak je jednoglasno prihvatila odluku o novčanoj pomoći građanima čiji su stambeni objekti i vozila stradali u nevremenu koje je Zagreb pogodilo od 26. do 28. ožujka, a pomoć će iznositi 70 posto procijenjene štete, uz jasno određene gornje limite po kategorijama imovine.

Gradska vlast odlučila je krenuti po hitnom postupku, a razlog je jasan: gotovo pet tisuća prijava već je stiglo na adresu Grada i politički bi bilo teško objasniti svako novo odgađanje nakon oluje za koju i sam gradonačelnik tvrdi da je bila bez presedana. Prihvaćenom odlukom utvrđeni su uvjeti i način dodjele pomoći fizičkim osobama koje su prijavile štetu na imovini nakon nevremena koje je pogodilo Zagreb od 26. do 28. ožujka.

Pomoć će se isplaćivati za štete na obiteljskim kućama i stanovima te na osobnim vozilima. Grad će pokrivati 70 posto iznosa oštećenja, pri čemu najveći iznos može dosegnuti 15.000 eura za obiteljsku kuću i stan, odnosno do 5.000 eura za osobno vozilo. Ukupan iznos koji jedna fizička osoba može dobiti za sve kategorije oštećene imovine ograničen je na najviše 20.000 eura.

Tko procjenjuje štetu

Odlukom je propisano i tko može ostvariti pravo na pomoć, kao i način na koji će se utvrđivati visina štete. Procjenu će raditi radne skupine koje osniva i imenuje gradonačelnik, a kod obiteljskih kuća i stanova kod kojih šteta prelazi 3.000 eura u postupak će biti uključene i vanjske stručne osobe za procjenu većih šteta. Radne skupine potom će takve procjene verificirati.

https://youtu.be/VZgCgrdFf1o

Time Grad pokušava izbjeći prigovore da se o šteti odlučuje proizvoljno, što se već otvorilo i u skupštinskoj raspravi. Jer kod ovakvih odluka politički je najlakše izglasati pomoć, a najteže kasnije obraniti kriterije po kojima je nekome priznato više, a nekome manje.

Gotovo 4.900 prijava

Gradonačelnik Tomislav Tomašević rekao je da je Grad dosad zaprimio 4876 prijava građana. Od tog broja 3892 prijave odnose se na štete na stambenim objektima, 883 na štete na vozilima, a 101 prijava na štete na poljoprivrednim površinama ili objektima.

Dodao je da zaposlenici Gradske uprave već obilaze prijavljene objekte i provjeravaju dokumentaciju koju su građani dostavili te da je dosad obrađeno oko dvije trećine svih prijava, odnosno približno 3000 slučajeva.

– Tom dinamikom očekujemo da ćemo sve preglede završiti kroz nekih 10-ak dana – poručio je Tomislav Tomašević.

Gradonačelnik je podsjetio i na kronologiju cijelog postupka, očito želeći naglasiti da gradska administracija ovaj put nije kasnila. Naveo je da je mogućnost prijave štete otvorena već 30. ožujka, dok je odluka o novčanoj pomoći upućena u javno savjetovanje 4. travnja.

– Od oluje do izrade odluke prošlo je tjedan dana…. Recite mi kada je igdje ijedan grad ili država reagirala brže – upitao je Tomislav Tomašević.

Oporba podržala, ali i upozorila

Iako je odluka prihvaćena jednoglasno, rasprava nije prošla bez političkih poruka. Milka Rimac Bilušić (Drito) najavila je potporu prijedlogu, ali je istodobno upozorila da jednokratna pomoć ne rješava uzrok problema.

Ocijenila je da se saniraju posljedice, dok uzroci ostaju netaknuti, ustvrdivši kako je riječ o posljedici neodržavanja infrastrukture te da Zagreb nije prošao test otpornosti. Dodala je i da je u cijeloj situaciji sreća što nitko nije stradao.

Potporu odluci najavila je i Dina Dogan (NL), ali uz pitanje koje će se vrlo vjerojatno još vraćati kada krenu prve isplate. U raspravi je upozorila da dobra namjera sama po sebi nije dovoljna te je otvorila pitanje tko procjenjuje štetu i po kojim kriterijima.

To je zapravo i središnje pitanje cijelog modela pomoći. Skupština je odluku podržala bez otpora, no pravi test slijedi kada na stol počnu stizati konkretni iznosi procjena i kada građani budu uspoređivali koliko je tko dobio za sličnu štetu. Tada će se vidjeti nije li političko jedinstvo iz skupštinske dvorane bilo tek najlakši dio cijelog posla.