Od sutra vrijede nova pravila za kredite: Ovo su najvažnije promjene koje morate znati
Novi Zakon o potrošačkim kreditima stupa na snagu od sutra, 20. studenoga, a donosi niz promjena u načinu odobravanja i otplate kredita, ograničava određene bankarske naknade i poslovne prakse te proširuje prava potrošača.
Među najvažnijim novostima su strože provjere kreditne sposobnosti, obvezan pristanak građana na povećanje dopuštenog minusa i limita na kreditnim karticama, jasnija pravila oglašavanja te dodatni mehanizmi zaštite osoba koje imaju poteškoća s otplatom dugova, piše Tportal.
Hrvatski sabor novi je zakon izglasao u srpnju, a njime se u jedinstveni zakonski okvir povezuju dosadašnji Zakon o potrošačkom kreditiranju i Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju. Ujedno se u hrvatsko zakonodavstvo prenosi europska Direktiva (EU) 2023/2225, poznata kao CCD 2.
Cilj novih propisa jest povećati transparentnost kreditiranja, spriječiti neodgovorno zaduživanje i osigurati snažniju zaštitu građana u odnosima s bankama i drugim vjerovnicima. Iako se najveći dio odredbi počinje primjenjivati 20. studenoga, zakon predviđa i prijelazna razdoblja za pojedine vrste kreditiranja. Određene odredbe odnose se i na ranije sklopljene ugovore, dok se zaštitne mjere namijenjene građanima koji teško otplaćuju dugove počinju primjenjivati bez odgode.
Kada počinju vrijediti nova pravila?
Većina zakonskih promjena primjenjivat će se od 20. studenoga 2026., no za pojedine pružatelje kreditnih usluga predviđeni su kasniji rokovi.
Od 1. lipnja 2027. nova pravila počet će se primjenjivati i na vjerovnike te kreditne posrednike koji dosad nisu bili obuhvaćeni postojećim zakonodavstvom. To se prvenstveno odnosi na trgovačke lance i telekomunikacijske operatere koji potrošačima omogućuju kreditiranje, odnosno izravnu kupnju na rate.
Sljedeća faza počinje 1. siječnja 2028., kada na snagu stupaju odredbe koje uređuju određene ugovore o potrošačkim kreditima povezane s platnim karticama i obročnim plaćanjem putem platnih usluga.
Važno je naglasiti da kupnja na rate neće biti ukinuta 20. studenoga niti će se toga dana automatski promijeniti uvjeti takvog plaćanja za potrošače.
Nema minusa bez pristanka klijenta
Jedna od značajnijih promjena odnosi se na dopuštena i prešutna prekoračenja po tekućim računima te kreditne limite na platnim karticama. Prema novim pravilima, banke, štedionice i ostali vjerovnici više neće moći jednostrano odobriti novo dopušteno prekoračenje ili povećati iznos već postojećeg. Isto ograničenje vrijedi za uvođenje i povećavanje prešutno prihvaćenog prekoračenja, kao i za povećanje raspoloživog kreditnog limita na platnoj kartici.
Za svaku takvu promjenu bit će potreban pristanak potrošača. Time se nastoji spriječiti povećavanje mogućnosti zaduživanja bez jasne odluke samog korisnika financijske usluge.
Obuhvaćeni mali, kratkoročni i beskamatni krediti
Novim propisima proširuje se krug kreditnih proizvoda koji podliježu zakonskoj regulaciji.
Prvi put izričito se uređuju i beskamatni te kratkoročni krediti s rokom otplate do tri mjeseca i naknadom koja ne prelazi 3,98 eura. Regulacijom su obuhvaćeni i određeni oblici prekoračenja.
Istodobno se ukida dosadašnja gornja granica iznosa kredita od 132.722,81 eura, pa će se zakon primjenjivati na kredite neovisno o njihovoj visini.
Ipak, za kredite manje od 200 eura, kao i za određene beskamatne i kratkoročne kredite, predviđena su jednostavnija pravila oglašavanja i informiranja potrošača.
Stroža pravila oglašavanja
Promjene se odnose i na način na koji banke i drugi vjerovnici smiju promovirati svoje kreditne proizvode. Oglasi za kredite morat će sadržavati jasno upozorenje: “Oprez! Zaduživanje nije besplatno”.
Ako oglas uključuje bilo koji brojčani podatak povezan s kreditom, morat će navoditi i dodatne informacije koje potrošaču omogućuju razumijevanje stvarnih troškova zaduživanja. Među njima su efektivna kamatna stopa (EKS), ukupan iznos kredita i ukupan iznos koji korisnik mora vratiti.
Zabranjuju se i oglašivačke poruke koje mogu stvoriti pogrešnu predodžbu o posljedicama zaduživanja. Tako se kredit neće smjeti predstavljati kao način poboljšanja financijske situacije, povećanja raspoloživih sredstava ili životnog standarda, niti kao zamjena za štednju.
Također neće biti dopušteno sugerirati da postojeći neotplaćeni kredit nema utjecaja na razmatranje novog zahtjeva za kredit.
Bez pristanka potrošača nema odobravanja kredita
Novi zakon dodatno naglašava važnost svjesnog i nedvosmislenog pristanka građana na zaduživanje. Vjerovnici neće smjeti odobravati kredite ako potrošač prethodno nije podnio zahtjev i dao izričit pristanak. Pritom se unaprijed označena polja, automatski odabrane mogućnosti ili zadane opcije neće smatrati valjanim pristankom.
Jednako pravilo vrijedit će i za dodatne usluge povezane s kreditom. Potrošač će morati samostalno i jasno potvrditi da ih želi ugovoriti.
Provjera kreditne sposobnosti postaje znatno stroža
Prije odobravanja kredita banke i drugi vjerovnici morat će provesti detaljnu procjenu mogućnosti njegove otplate. Takva procjena neće se smjeti temeljiti isključivo na ranijem kreditnom ponašanju građana. Vjerovnici će morati uzeti u obzir relevantne i točne podatke o prihodima, redovitim rashodima te ukupnim financijskim i ekonomskim okolnostima potrošača.
Kredit će se moći odobriti samo kada procjena pokaže vrlo veliku vjerojatnost da će ga korisnik moći uredno otplaćivati. Pri tome se za procjenu kreditne sposobnosti neće smjeti koristiti zdravstveni podaci niti informacije prikupljene s društvenih mreža.
Zakon također zabranjuje promoviranje odgode plaćanja dulje od tri mjeseca kao razloga za uzimanje kredita.
Ljudska provjera automatizirane odluke
Posebna pravila uvode se za situacije u kojima banke i drugi vjerovnici kreditnu sposobnost procjenjuju automatiziranom obradom podataka. Potrošač će morati biti obaviješten ako se takvi sustavi koriste pri odlučivanju o njegovu zahtjevu.
Ujedno će imati pravo zatražiti ljudsku procjenu, dobiti jasno i razumljivo objašnjenje načina funkcioniranja automatizirane obrade te upoznati rizike koji iz nje proizlaze.
Građanima se jamči i mogućnost iznošenja vlastitog mišljenja, kao i pravo na preispitivanje provedene procjene i odluke o odobravanju kredita.
Banke neće smjeti uvjetovati kredit na isti način
Novim zakonom ograničava se praksa takozvanog vezanja financijskih proizvoda i usluga. To znači da banka neće smjeti uvjetovati odobravanje kredita time da građanin kod nje otvori račun ili prebaci svoja redovita primanja.
Međutim, objedinjavanje različitih bankarskih proizvoda i dalje će biti dopušteno. Banka će, primjerice, moći ponuditi povoljniju kamatnu stopu korisnicima koji uz kredit ugovore i druge njezine usluge. Takva ponuda ipak mora predstavljati zasebnu mogućnost, a potrošaču mora biti dostupan i kredit bez obveze ugovaranja dodatnih proizvoda.
Ako pogodnosti povezane s paketom usluga utječu na kamatnu stopu, banka će korisnika morati obavijestiti o prestanku pogodnosti najmanje 15 dana unaprijed.
Nova pravila za osiguranje kredita
Banke više neće smjeti zahtijevati da potrošač ugovori policu osiguranja isključivo kod određenog osiguravajućeg društva. I dalje će moći tražiti odgovarajuće osiguranje povezano s kreditom, ali će morati prihvatiti i policu drugog osiguravatelja ako ona pruža traženu razinu zaštite.
Građani će za izbor police imati rok od tri dana, osim ako sami zatraže njezino ranije ugovaranje. Posebna zaštita predviđena je za osobe koje su preboljele zloćudne bolesti. Osiguravajuća društva neće smjeti koristiti podatke o njihovim onkološkim dijagnozama ako je od završetka liječenja prošlo deset godina. Time se bivšim onkološkim bolesnicima želi omogućiti povoljniji položaj pri ugovaranju osiguranja povezanog s kreditom.
Pravo na odustajanje od kredita u roku od 14 dana
Potrošači će imati pravo odustati od ugovora o kreditu u roku od 14 dana, bez obveze obrazlaganja svoje odluke. Ako im nisu dostavljeni svi ugovorni uvjeti i propisane informacije, rok za odustajanje produljuje se, i to najviše na 12 mjeseci i 14 dana od sklapanja ugovora.
U slučaju da potrošač uopće nije bio upoznat sa svojim pravom na odustajanje, mogućnost korištenja tog prava neće biti vremenski ograničena. Za stambene kredite predviđena je dodatna zaštita. Vjerovnici će građanima morati ostaviti najmanje 15 dana za razmatranje ponude, usporedbu uvjeta, procjenu financijskih posljedica i donošenje odluke o zaduživanju.
Prijevremena otplata kredita smanjuje troškove
Građani koji odluče vratiti kredit prije ugovorenog roka imat će pravo na razmjerno smanjenje ukupnih troškova zaduživanja. Kod potrošačkih kredita u izračun smanjenja morat će biti uključeni i troškovi koji nisu izravno povezani s trajanjem ugovora, primjerice naknade naplaćene prilikom odobravanja kredita.
Ipak, vjerovnicima će u određenim okolnostima i dalje biti dopušteno naplatiti naknadu za prijevremenu otplatu. Takva naknada moći će se obračunati samo za razdoblje u kojem vrijedi fiksna kamatna stopa. Ako je do ugovorenog dospijeća ostalo više od godinu dana, najviša dopuštena naknada iznosit će jedan posto prijevremeno otplaćenog iznosa. Ako je preostalo manje od godinu dana, ograničenje će biti 0,5 posto.
Dodatni uvjet jest da ukupna prijevremena otplata tijekom jedne godine prelazi 10.000 eura. Naknada se pritom smije obračunati isključivo na dio iznosa koji prelazi taj prag. Osim toga, iznos naknade ne smije biti veći od kamata koje bi potrošač platio do prvotno ugovorenog dospijeća kredita.
Kod stambenih kredita naplata naknade za prijevremenu otplatu neće biti dopuštena.
Povećanje kamatne stope omogućuje otplatu bez naknade
Dodatna prava predviđena su za građane kojima banka tijekom otplate potrošačkog kredita poveća kamatnu stopu. U takvoj situaciji potrošač će moći prijevremeno otplatiti kredit bez naknade, pod uvjetom da to učini u roku od tri mjeseca od primitka obavijesti o promjeni.
Vjerovnik će pritom biti obvezan najaviti povećanje kamatne stope najmanje 15 dana prije nego što ono počne vrijediti.
Ukidaju se određene naknade za stambene kredite
Novim zakonom zabranjuje se naplata naknada za odobravanje i obradu stambenih kredita. Banke također neće smjeti nakon sklapanja ugovora uvoditi nove naknade niti povećavati postojeće.
Za određene usluge, poput plaćanja na rate i dopuštenih prekoračenja, vrijedit će nešto drukčija pravila. Kod njih će promjena postojećih naknada biti moguća, ali uvođenje novih neće biti dopušteno.
Ograničavaju se efektivne i nominalne kamatne stope
Zakon propisuje i najviše dopuštene razine efektivnih kamatnih stopa, čime se nastoji ograničiti ukupni trošak zaduživanja. Za potrošačke kredite gornja granica EKS-a određuje se prema stopi zakonskih zateznih kamata, uvećanoj za dva postotna boda.
Kod stambenih potrošačkih kredita najviša dopuštena efektivna kamatna stopa jednaka je stopi zakonskih zateznih kamata.
Ograničenja se uvode i za nominalne kamatne stope. Kod fiksne kamatne stope najviša dopuštena razina vezana je uz zakonsku zateznu kamatu uvećanu za polovinu njezina iznosa. Za promjenjive kamatne stope granice će se određivati na temelju prosječnih ponderiranih kamatnih stopa koje objavljuje Hrvatska narodna banka (HNB).
Ipak, primjena novih ograničenja ne znači da će svim građanima od 20. studenoga automatski biti smanjene postojeće kamatne stope.
Besplatno savjetovanje za građane
Jedan od važnijih dijelova zakona odnosi se na pomoć građanima koji već imaju poteškoća s otplatom dugova ili postoji opasnost da će se uskoro naći u takvoj situaciji.
Vjerovnici će ih morati upoznati s mogućnošću savjetovanja o dugu, a prije pokretanja ovrhe ili aktiviranja instrumenata osiguranja morat će pokušati stupiti u kontakt s dužnikom i dogovoriti način podmirenja obveza.
Savjetovanje će za građane biti besplatno, a provodit će ga Financijska agencija (FINA). U pružanju takve pomoći moći će sudjelovati i udruge za zaštitu potrošača. Cilj je omogućiti građanima da pravodobno dobiju informacije o svojim mogućnostima i pronađu rješenje prije nego što dugovi dovedu do ozbiljnijih financijskih posljedica.
Banke će morati razmotriti olakšice za otplatu dugova
Uz savjetovanje, vjerovnici će morati ponuditi i mogućnosti prilagodbe otplate osobama koje se suočavaju s financijskim poteškoćama. Ovisno o pojedinačnim okolnostima, mjere mogu uključivati produljenje roka otplate, privremenu odgodu plaćanja, izmjenu kamatne stope, refinanciranje postojećeg kredita ili druge odgovarajuće modele olakšavanja podmirenja obveza.
Takva rješenja trebala bi omogućiti prilagodbu otplate stvarnim financijskim mogućnostima dužnika i smanjiti rizik od prisilne naplate.
Obvezne godišnje obavijesti o stanju kredita
Kako bi građani imali bolji pregled svojih dugovanja, zakon uvodi i obvezu redovitog informiranja o stanju kredita. Banke i drugi vjerovnici morat će najmanje jednom godišnje, najkasnije do 31. ožujka, potrošačima besplatno dostaviti obavijest o stanju kredita za prethodnu godinu.
Ako su u kreditnom odnosu uključeni sudužnici ili jamci, informacije će morati biti dostavljene i njima.
Od ove obveze izuzeti su dopušteni i prešutni minusi, određeni oblici obročnog plaćanja te kreditni proizvodi povezani s platnim karticama. Za takve proizvode moguće je i češće, uključujući mjesečno, izvještavanje korisnika.
Novim pravilima nastoji se građanima osigurati bolji uvid u njihove financijske obveze, omogućiti pravodobno prepoznavanje problema s otplatom i spriječiti dodatno zaduživanje koje bi moglo ugroziti njihovu financijsku stabilnost.