Od koga djeca nasljeđuju inteligenciju? Znanstvenici imaju zanimljivo objašnjenje
Pitanje odakle potječe inteligencija već desetljećima zaokuplja pozornost znanstvenika. Iako genetika ima važnu ulogu, istraživanja pokazuju da priča nije ni približno tako jednostavna. Osim gena, značajan utjecaj imaju i okruženje, odgoj te kvaliteta odnosa između djeteta i roditelja.
Neka istraživanja temelje se na spoznaji da se određeni geni povezani s kognitivnim sposobnostima nalaze na X kromosomu. Budući da žene imaju dva X kromosoma (XX), a muškarci jedan X i jedan Y kromosom (XY), veća je vjerojatnost da će dijete takve gene naslijediti od majke.
Istraživanje Sveučilišta u Pekingu pokazalo je da bi geni na X kromosomu mogli imati važnu ulogu u razvoju inteligencije. Istodobno su istraživači utvrdili da geni na očevu Y kromosomu imaju veći utjecaj na određene tjelesne karakteristike.
Važno je, međutim, naglasiti da su ključni eksperimenti provedeni na miševima. Iako su znanstvenici pronašli određene sličnosti i kod ljudi, stručnjaci upozoravaju da se inteligencija ne može objasniti samo jednim kromosomom ili utjecajem jednog roditelja. Riječ je o vrlo složenoj osobini u čijem nastanku sudjeluje velik broj različitih gena.
Eksperimenti na miševima pokazali su još jedan zanimljiv obrazac. Životinje koje su imale više majčinih gena razvile su veći mozak i manje tijelo, dok su miševi s više očevih gena imali veće tijelo, ali manji mozak. Iako ovi rezultati pružaju zanimljiv uvid u način na koji genetika funkcionira, ne mogu se izravno primijeniti na ljude.
Ljubav i podrška jednako su važne
Na razvoj djetetovih sposobnosti ne utječe samo nasljeđe. Istraživači sa Sveučilišta u Washingtonu utvrdili su da važnu ulogu ima i kvaliteta ranog odnosa između majke i djeteta. Tijekom sedmogodišnjeg istraživanja pratili su obitelji i utvrdili da su djeca koja su od majki dobivala više emocionalne podrške i čije su razvojne potrebe bile bolje prepoznate u prosjeku imala oko 10 posto veći hipokampus. Riječ je o dijelu mozga važnom za pamćenje, učenje i upravljanje stresom.
Ovi rezultati upućuju na to da toplina, osjećaj sigurnosti i poticajno obiteljsko okruženje znatno pridonose razvoju dječjeg mozga, prenosi N1info.si.
Inteligencija je rezultat više čimbenika
Suvremena znanost sve se više slaže da inteligenciju ne određuju samo geni. Na nju utječu i kvaliteta odgoja, obrazovanje, prehrana, zdravstveno stanje, životna iskustva i poticajno okruženje.
Iako neka istraživanja upućuju na to da majčini geni mogu imati nešto veću ulogu u pojedinim aspektima razvoja mozga, stručnjaci ističu da su djetetove sposobnosti rezultat složenog međudjelovanja nasljednih čimbenika i okruženja. Upravo zato ljubav, podrška i poticajno obiteljsko okruženje ostaju među najvažnijim čimbenicima zdravog razvoja djeteta, prenosi N1.
